Review article
Anatomija bez disekcije: određivanje sastava tijela in vivo
Josef Brožek
; Laboratory of Physiological Hygiene, School of Public Health, University of Minnesota
Abstract
Problem sastava tijela je jedno od najinteresantnijih pitanja suvremene biologije čovjeka. Metodološku bazu za ispitivanje sastava tijela in vivo stvorile su biokemija, biofizika, radiologija i fizikalna antropologija. Mogućnosti primjene tih metoda su široke te obuhvaćaju cijeli niz teorijskih i primijenjenih disciplina. U ovom kratkom pregledu autor se ograničio uglavnom na metode izrađene u Laboratoriju za fiziološku higijenu na osnovi teorijske analize i novih podataka o gustoći masnoće i tkiva dobivenog pri debljanju. Jednadžba za određivanje totalne količine masti (F) u tijelu biokemijskom metodom glasi: F = 1 + 0,563 E - 1,563 A, gdje je A = totalna količina vode, E = ekstracelularna tekućina. Vrijednost A može se odrediti razređvanjem različitih supstancija (antipirin, urea, deuterium). E se može dobiti kao funkcija prostora, u kojem se razreduje tiocijanat (E = 0.7 T). Onda se F može odrediti kao F = 1 + 0,394 T + 1,563 A. U tijelu s normalnom hidratacijom (E = 16% tjelesne težine; T = 23% tjelesne težine) jednadžba za izračunavanje totalne količine masti reducira se na F = 1,090-1,563 A. Na bazi densitometrijske metode možemo odrediti količinu masti (ΔF), po kojoj se pojedinac razlikuje od »standardnog čovjeka« (kojeg gustoća D iznosi 1,0629), kao i totalnu količinu masti (F). (Formulu pogledati u članku)
Metoda je točnija, uzmemo li u obzir ne samo gustoću tijela (D), nego i količinu ckstracelularne tekućine (E). Rentgenografska analiza pomoću rentgenograma mekih tkiva omogućuje mjerenje debljine površnog (adipoznog), mišićnog i koštanog sloja ekstremiteta. Razvoj adipoznog tkiva, mišića i kostiju može se karakterizirati i na bazi direktnih antropometrijskih mjerenja strukturno homogenih dimenzija tijela. Češki antropolog Matiegka je 1921. god. nabacio ideju određivanja mase glavnih tkiva na bazi antropometrijskih podataka, ali njegove jednadžbe nisu bile provjerene anatomski. Želeći povezati antropometrijsku analizu s densitometrijskom metodom ispitali smo korelacije između antropoloških mjera debljine, naročito nabora kože, i dobili jednadžbe za izračunavanje specifične težine na bazi optimalne kombinacije antropometrijskih mjerenja. Specifična težina bila je mjerena pri temperaturi vode od oko 36° C i može se lako izraziti kao gustoća (gustoća = spec. tež. X gustoća vode, gdje je gustoća vode = 0,994). Primjena novih metoda za studij sastava tijela kod živog čovjeka, koje su izrađene u Laboratoriju za fiziološku higijenu univerziteta u Minnesoti, otvorila je novi put istraživanjima efekata fizičkog rada, stanja prehrane, rasta i starenja, hormonalnih faktora i korelacije između građe tijela, metabolizma i fizioloških funkcija.
Keywords
Hrčak ID:
186458
URI
Publication date:
14.6.1955.
Visits: 1.429 *