Original scientific paper
https://doi.org/10.17234/SEC.29.3
Kulture sjećanja, krajolici zaborava: primjer Partizanskog groblja u Mostaru
Kristina Ilić
Nevena Škrbić Alempijević
; Faculty of Humanities and Social Sciences, Zagreb
Abstract
Ovaj se članak bavi materijalizacijama sjećanja kojima se pristupa kao važnim sastavnicama politika pamćenja. Naglasak je pritom na spomenicima kao objektima koji se proizvode u skladu s aktualnim društvenim trenutkom kako bi se poželjno sjećanje na odabrane povijesne epizode od nacionalnog značenja upisalo u prostor i učinilo dijelom svakodnevice. Komunikacija između materijalnosti u prostoru i ljudi koji joj pridaju ili oduzimaju značenje ključ je etnološkog i kulturnoantropološkog proučavanja spomenika. Temeljno pitanje koje se ovim radom problematizira glasi: što se događa s materijalizacijama sjećanja na onu prošlost koja, promjenom političkog poretka, više ne predstavlja jedan od simboličkih temelja države te, u novim okolnostima, postaje marginalnom i nepodobnom? Procesi koji se tada zapažaju u prostoru mogu se definirati kao tvorba krajolika zaborava. Navedena se pitanja osvjetljavaju na primjeru spomeničkog kompleksa Partizansko groblje, autora Bogdana Bogdanovića, koje je podignuto u Mostaru 1965. godine kao spomen na borbu za oslobođenje grada protiv njemačkog Wehrmachta. Dok je ovaj spomenik u socijalističkoj prošlosti Bosne i Hercegovine, u skladu s ondašnjom ideologijom, predstavljao značajno spomen-mjesto vezano uz Narodnooslobodilačku borbu, tijekom ratnih događanja u devedesetim godinama prošlog stoljeća potonuo je u kolektivni zaborav. Zbog zapuštenosti i devastiranosti, Partizansko groblje pretvara se u mjesto na kojem rez sa socijalističkom prošlošću postaje vidljivim. Dinamički odnos političkih strategija, spomeničke baštine grada Mostara i građana u različitim razdobljima promatra se višeglasno, pri čemu se nastoji prikazati kontekst nastanka, ali i suvremenog (ne)korištenja spomeničkog kompleksa. Iz toga se razloga istraživanju pristupilo primjenom različitih kvalitativnih metoda, pri čemu se primat daje terenskom radu: promatranju ljudskih praksi na samom Partizanskom groblju te intervjuima sa stanovnicima Mostara. Naracije mlađih Mostaraca upućuju na to da se ova lokacija može promatrati i onkraj etničkih podjela u gradu i državi te da i dalje predstavlja bitnu točku u mentalnim mapama građana.
Keywords
kulture sjećanja; krajolici zaborava; socijalistički spomenici; Mostar; Partizansko groblje
Hrčak ID:
191666
URI
Publication date:
29.12.2017.
Visits: 3.639 *