Original scientific paper

https://doi.org/10.31745/s.67.1

Hrvatska tradicija Priče o Akiru premudrom u južnoslavenskim prijepisima

Keiko MITANI ; University of Tokyo

Abstract

Priča o Akiru premudrom, apokrifna priča koja potječe s antičkoga Bliskog istoka iz vremena prije 500. g. pr. Kr., prevedena je na crkvenoslavenski jezik najvjerojatnije u 12. ili 13. stoljeću.
Priča je bila raširena pretežno među pravoslavnim Slavenima, većinom u Rusiji, no ipak je prispjela i do Hrvatske, u Dalmaciju. Najstariji prijepis sačuvan je na Balkanu, što sugerira da je prvi prijevod nastao na južnoslavenskom području, premda konačno rješenje pitanja o nastanku slavenskoga prijevoda još i danas ostaje otvoreno, zbog nepostojanja grčke verzije. U Hrvatskoj je priča poznata po trima prijepisima, napisanim na glagoljskom, ćiriličnom i latiničnom pismu. U radu se predstavlja tekstualni odnos južnoslavenskih prijepisa Priče, nastalih između 14. i 17. stoljeća, te se iznosi dosada neprimijećena povezanost triju hrvatskih prijepisa s dvama rukopisima očuvanima u Srbiji i Bugarskoj. Na temelju analiza jezičnih i sadržajnih značajka
južnoslavenskih prijepisa Priče prikazuje se postanak različitih redakcija hrvatskih i drugih južnoslavenskih prijepisa. Ističe se kakva je pri tome bila uloga prepisivača, koji nisu samo prepisali, nego su preradili prethodni tekst u skladu s jezičnom praksom i društvenim uvjetimau kojima su djelovali.

Keywords

Priča o Akiru premudrom; slavenski apokrifi; srednjovjekovna hrvatska glagoljska pismenost; Slavia Latina i Slavia Orthodoxa

Hrčak ID:

193288

URI

https://hrcak.srce.hr/193288

Publication date:

30.12.2017.

Article data in other languages: english

Visits: 1.958 *