Original scientific paper
Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije
Polona Domadenik
Full text: croatian pdf 90 Kb
page 28-49
downloads: 467
cite
APA 6th Edition
Domadenik, P. (2007). Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije. Privredna kretanja i ekonomska politika, 17 (110), 28-49. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/18344
MLA 8th Edition
Domadenik, Polona. "Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije." Privredna kretanja i ekonomska politika, vol. 17, no. 110, 2007, pp. 28-49. https://hrcak.srce.hr/18344. Accessed 3 Jan. 2025.
Chicago 17th Edition
Domadenik, Polona. "Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije." Privredna kretanja i ekonomska politika 17, no. 110 (2007): 28-49. https://hrcak.srce.hr/18344
Harvard
Domadenik, P. (2007). 'Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije', Privredna kretanja i ekonomska politika, 17(110), pp. 28-49. Available at: https://hrcak.srce.hr/18344 (Accessed 03 January 2025)
Vancouver
Domadenik P. Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije. Privredna kretanja i ekonomska politika [Internet]. 2007 [cited 2025 January 03];17(110):28-49. Available from: https://hrcak.srce.hr/18344
IEEE
P. Domadenik, "Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije", Privredna kretanja i ekonomska politika, vol.17, no. 110, pp. 28-49, 2007. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/18344. [Accessed: 03 January 2025]
Full text: english pdf 254 Kb
page 28-49
downloads: 514
cite
APA 6th Edition
Domadenik, P. (2007). Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije. Privredna kretanja i ekonomska politika, 17 (110), 28-49. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/18344
MLA 8th Edition
Domadenik, Polona. "Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije." Privredna kretanja i ekonomska politika, vol. 17, no. 110, 2007, pp. 28-49. https://hrcak.srce.hr/18344. Accessed 3 Jan. 2025.
Chicago 17th Edition
Domadenik, Polona. "Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije." Privredna kretanja i ekonomska politika 17, no. 110 (2007): 28-49. https://hrcak.srce.hr/18344
Harvard
Domadenik, P. (2007). 'Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije', Privredna kretanja i ekonomska politika, 17(110), pp. 28-49. Available at: https://hrcak.srce.hr/18344 (Accessed 03 January 2025)
Vancouver
Domadenik P. Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije. Privredna kretanja i ekonomska politika [Internet]. 2007 [cited 2025 January 03];17(110):28-49. Available from: https://hrcak.srce.hr/18344
IEEE
P. Domadenik, "Ograničava li rigidno radno zakonodavstvo izglede za zapošljavanje? Primjer Slovenije", Privredna kretanja i ekonomska politika, vol.17, no. 110, pp. 28-49, 2007. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/18344. [Accessed: 03 January 2025]
Abstract
U radu se koristi model sparivanja s nepovoljnim izborom kako bi se objasnila veza između radnog zakonodavstva i vjerojatnosti prijelaza iz statusa neaktivnosti ili nezaposlenosti u status zaposlenosti. U zemljama koje zakonski osiguravaju visoku zaštitu zaposlenih, zapošljavanje lošeg radnika poduzećima donosi veći trošak, pa se prednost daje već zaposlenim radnicima u odnosu na nezaposlene. Koristeći podatke slovenske Ankete o radnoj snazi za razdoblje 1997.-2002., u ovom se radu pokazuje da visoki troškovi otpuštanja radnika, koji su posljedica nepovoljnog izbora i rigidnog zakonodavstva, uvode određene distorzije na tržište rada, pri čemu one nisu jednake za sve grupe potencijalnih ili sadašnjih zaposlenika. Najveća je vjerojatnost prijelaza iz statusa neaktivnosti ili nezaposlenosti u status zaposlenosti, odnosno vjerojatnost promjene poslodavca kod grupe od 20-29 godina starosti. U 2002. godini je takva vjerojatnost značajno porasla u slučaju visokoobrazovanih osoba. Vjerojatnost da mladi koji su u trenutku provođenja ankete bili oženjeni/udani unaprijede svoj status na tržištu rada značajno je smanjena. Rezultati analize potvrđuju i samodiskriminaciju nezaposlenih koji primaju naknadu za nezaposlenost.
Keywords
model sparivanja s nepovoljnim izborom; tržište rada; Slovenija
Hrčak ID:
18344
URI
https://hrcak.srce.hr/18344
Publication date:
15.4.2007.
Article data in other languages:
english
Visits: 2.303
*