Original scientific paper
https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.4
Usporedba strukture sastojina gospodarenih i prašumskih bukovih šuma Srbije
Bratislav Matović
; Institute of Lowland Forestry and Environment, Novi Sad, Serbia
Miloš Koprivica
; Faculty of Forestry, Banja Luka, Republic of Srpska, BIH
Bratislav Kisin
; State Enterprise for Forest Management “Srbijašume”, Belgrade, Serbia
Dejan Stojanović
; Institute of Lowland Forestry and Environment, Novi Sad, Serbia
Igor Kneginjić
; Public Enterprise “Šume RS” ad Sokolac, Republic of Srpska, BiH
Stefan STJEPANOVIĆ
; University of East Sarajevo, Faculty of Agriculture, Republic of Srpska, BIH
Abstract
U radu se prikazuju rezultati usporedbe strukturnih i proizvodnih karakteristika bukovih sastojina gospodarskog i prašumskog tipa u Srbiji. Istraživano je pet sastojina gospodarskog i tri sastojine prašumskog tipa. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj prethodnog gospodarenja šumama na strukturnu raznolikost i proizvodne osobine visokih bukovih šuma u Srbiji. Istraživane sastojine nalaze se u planinskom rasponu od 400 do 1200 metara nadmorske visine u područjima gdje se nalaze najproduktivnije bukove šume u Srbiji (slika 1 i tablica 1). Strukturne karakteristike uspoređene su pomoću sljedećih parametara: visinske krivulje, debljinska struktura, Gini indeks, koeficijent varijacije, koeficijent vitkosti i maksimalne dimenzije dubećih živih i mrtvih stabla. Sastojinsku gustoću i produktivne osobine proučavane su pomoću sljedećih procijenenih taksacijskih elemenata: broj stabala, temeljnica, volumen, biomasa, zaliha ugljika, srednji promjer po temeljnici, Lorajeva srednja visina i volumen mrtvog drveta. Najveće razlike pronađene su u dimenzijama najvećih stabala u bukovim sasatojinama gospodarskog i prašumskog tipa (tablica 4). Određene razlike pronađene su u obliku visinskih krivulja i debljinskoj strukturi, i vrijednostima koeficijenta vitkosti (slike 2, 3, 4 i 5, i tablica 3). Međutim, Ginijev indeks i koeficijent varijacije pokazuju da su bukove sastojine gospodarskog tipa u Srbiji u velikoj mjeri sačuvale iskonsku strukturnu raznolikost (tablica 2 i slika 6). Razlike u prosječnim vrijednostima taksacijskih elemenata sastojina gospodarskog tipa visokih bukovih šumama u Srbiji u odnosu na sastojine prašumskog tipa su statistički značajne, što nam govori da je prethodno gospodarenje imalo značajan utjecaj na promjene u proizvodnim karakteristikama ovih šuma u Srbiji (tablica 5).
Keywords
<i>Fagus sylvatica</i>; gospodarenje šuma; prašuma; Balkan
Hrčak ID:
194633
URI
Publication date:
28.2.2018.
Visits: 2.362 *