Professional paper

Preliminarni izvještaj prirodoslovnih istraživanja u okviru Speleoronilačke ekspedicije Crveno jezero 2017

Roman Ozimec ; ADIPA – Society for Research and Conservation of Croatian Natural Diversity, Zagreb, Croatia
Branko Jalžić ; Croatian biospeleological society, Zagreb, Croatia
Dušan Jelić ; Biota j.d.o.o., Zagreb, Croatia

Abstract

Crveno jezero je složen krški fenomen, dijelom potopljena jama s vertikalnom razlikom od -526,9 m, površine 2,7 ha, raspona vodenog stupca 232-315 m, s najdubljom točkom -4 m.n.m. Maksimalna akumulacija vode je 8,24 milijuna m3. Nalazi se neposredno u blizini grada Imotskog, na području Splitsko-Dalmatinske županije. Zaštićeno je 1964. godine kao geomorfološki spomenik prirode. Danas je uključeno u europsku mrežu zaštićenih područja Natura 2000, pod brojem HR2000934, kojim upravlja javna ustanova Dalmatian Nature iz Splita.
Znanstvena istraživanja su zbog geomorfologije i dubine jezera iznimno tehnički zahtjevna i složena. Započeo ih je 1840. godine austrijski biolog Rudolf Kner, a kroz 19. i 20. stoljeću nastavljaju brojni istraživači. Hrvatski speleološki savez je 1998. organizirao međunarodnu speleoronilačku ekspediciju, a u 21. stoljeću sustavna geomorfološka i hidrološka istraživanja provode hidrogeolozi Ivo Andrić i Ognjen Bonacci te domaći istraživači iz RK Crveno jezero.
U svibnju 2017. godine, organizirana je Speleoronilačka Ekspedicija Crveno jezero 2017, koja je imala primarni speleoronilački cilj zaron na dno Crvenog jezera, a drugi sustavna znanstvena istraživanja. Francuski speleoronilac Frederic Swierczynski zaronio je na dno Crvenog jezera ostvarivši dubinu od -245 m. U sklopu ronjenja obavljeno je video snimanje te je na dnu sakupljen uzorak supstrata za znanstveni tim. Do sada najopsežnija prirodoslovna istraživanja Crvenog jezera vodili su R. Ozimec i B. Jalžić. Osmeročlani terenski tim je kroz 5 dana obavio: mikroklimatska, ekološka, bakteriološka, protistološka, algološka, mikološka, lihenološka, briološka, floristička i faunistička istraživanja, a izrađena je i opsežna fotodokumentacija. Utvrđena je iznimno očuvana i varijabilna populacija endemične imotske gaovice (Delminichthys adspersus), s do sada najvećim nađenim primjercima, ali i druga vrsta ribe – ilirski vijun (Cobitis illyrica). U mahovini roda Fontinalis kojom je obraslo jezero, obitavaju brojni kopneni i vodeni organizmi: puževi (Gastropoda), virnjaci (Tricladida), pijavice (Hirudinea), jednakonožni rakovi (Isopoda), pauci (Araneae), strige (Chilopoda), lažištipavci (Pseudoscorpiones), kornjaši (Coleoptera), dok su u stupcu vode najbrojniji planktonski organizmi iz skupina: fitoplankton (Dinophyta), kolnjaci (Rotatoria), rašljoticalci (Cladocera) i veslonožci (Copepoda), među kojima i nove vrste za znanost. Na dnu jezera utvrđeni su prvi špiljski organizmi, rakušci (Amphipoda) i maločetinaš (Oligochaeta), među kojima i nove vrste za znanost. Slijedeća integralna znanstvena ekspedicija planira se za rujan 2018., kao dio trogodišnjeg Programa znanstvenih istraživanja. Svi ostvareni rezultati će se, uz znanstvene i stručne radove, ugraditi u popularno-stručnu monografiju Crveno jezero.

Keywords

Biospeleologija; Speleoronjenje; Crveno jezero

Hrčak ID:

197121

URI

https://hrcak.srce.hr/197121

Publication date:

1.12.2017.

Article data in other languages: english

Visits: 2.462 *