Acta clinica Croatica, Vol. 57. No. 1., 2018.
Original scientific paper
https://doi.org/10.20471/acc.2018.57.01.03
Kardiovaskularni rizik procijenjen Reynoldsovim zbirom rizika u odnosu na obim struka u populaciji odraslih zdravih Crnogoraca
Aleksandra Klisić
orcid.org/0000-0001-7870-0996
; Primary Health Care Center, Podgorica, Montenegro
Nebojša Kavarić
orcid.org/0000-0002-4658-9960
; Primary Health Care Center, Podgorica, Montenegro
Bojko Bjelaković
; University Department of Pediatrics, Faculty of Medicine, University of Niš, Niš, Serbia
Milovan Jovanović
; Primary Health Care Center, Podgorica, Montenegro
Elvir Zvrko
; Clinical Center of Montenegro, Podgorica, Montenegro
Verica Stanišić
; Clinical Center of Montenegro, Podgorica, Montenegro
Ana Ninić
; Department of Medical Biochemistry, University of Belgrade, Faculty of Pharmacy, Belgrade, Serbia
Anđelka Šćepanović
; Department of Biology, Faculty of Natural Science and Mathematics, University of Montenegro, Podgorica, Montenegro
Abstract
Reynoldsov zbir rizika (Reynolds Risk Score, RRS) se smatra dobrim algoritmom probira za procjenu rizika od kardiovaskularnih bolesti (KVB). Kako su KVB vodeći uzrok smrtnosti u Crnoj Gori, cilj studije je bio procijeniti KV rizik primjenom algoritma RRS i ispitati njegovu povezanost s kardiometaboličkim čimbenicima rizika u populaciji odraslih zdravih ispitanika. Cilj je također bio ispitati nezavisan utjecaj pretilosti na RRS. U studiju su bile uključene 132 osobe srednje dobi od 56,2±6,73 godine; 69% su bile žene. Mjereni su sljedeći parametri: indeks tjelesne mase, obim struka, krvni tlak te biokemijski parametri (glikemija natašte, inzulin, lipidni parametri i visoko osjetljiv C-reaktivni protein). Izračunata je inzulinska rezistencija (HOMA-IR) i procijenjena razina glomerularne filtracije (eGFR). U usporedbi sa ženama, značajno veći broj muškaraca bio je u skupini s većim KV rizikom (χ2=45,9; p<0,001). Također, značajno veće vrijednosti glikemije natašte (p=0,030), inzulina (p<0,001), HOMA-IR (p<0,001), triglicerida (p<0,001), antropometrijskih parametara [npr. indeks tjelesne mase (p=0,004) i obim struka (p<0,001)] i kreatinina (p<0,001), a niže vrijednosti eGFR (p<0,001) i HDL-c (p<0,001) uočene su u podskupini s većim KV rizikom u usporedbi s podskupinama s niskim i srednjim rizikom (p<0,001). Uz vrijednosti LDL-c (β=0,194, p=0,006), dijastoličkog krvnog tlaka (β=0,286, p=0,001) i kreatinina (β=0,267, p=0,001), obim struka je bio nezavisno povezan s RRS (β=0,305, p=0,019); 40% varijabilnosti u RRS moglo se objasniti ovim modelom. U zaključku, populaciji ispitanika srednje dobi s povećanim obimom struka treba odrediti RRS radi procjene rizika od KVB.
Keywords
Kardiovaskularne bolesti; Rizični čimbenici; Indeks tjelesne mase; Struk, obim; C-reaktivni protein; Pretilost
Hrčak ID:
201657
URI
Publication date:
1.3.2018.
Visits: 1.816 *