Skip to the main content

Review article

URBANA EKOLOGIJA I DRUŠTVENI UZROCI DEVASTIRANJA OKOLIŠA GRAĐENJEM

Boris MORSAN
Maja VAHČIĆ LUŠIĆ
Ivan MLADINA


Full text: croatian pdf 192 Kb

page 455-476

downloads: 1.948

cite


Abstract

Zaštita okoliša bez zaštite od upropaštavanja građenjem ne može
se više smatrati zaštitom okoliša. Građenjem, iz kojeg je izbačen
umjetnički proces, stvaraju se oštećenja, pa je građenje bez
arhitekture postalo jedan od ozbiljnih faktora u devastaciji okoliša.
Postalo je uobičajeno da se arhitekturom nazivaju dokumentacija,
nacrti, djelatnost, postupci, propisi, uvjeti iz urbanističkih
planova, građevne dozvole i zgrade u kojima nema arhitekture.
Zaštita od devastiranja građenjem može se zasnivati jedino na
stvaranju uvjeta za razvitak arhitekture visokih vrijednosti. Zadaća
politike jest da zaštiti okoliš i stvori uvjete za stvaranje arhitekture
visokih vrijednosti. Devastiranje građenjem društveni je i duhovni
poremećaj, koji se tek kao posljedica ostvaruje u okolišu. Predmet
urbane ekologije i disciplina iz koje se razvija urbana ekologija
jest zaštita okoliša od devastiranja građenjem, kao i saniranje
uzroka koji su zapravo društveni i duhovni poremećaji. U
urbanoj ekologiji potrebno je razviti metode i evidentirati slučajeve
oštećenja građenjem, stvoriti baze podataka, unositi ih u
urbanističke planove u obliku obveznih priloga i razvijati planove
saniranja. Urbana ekologija zasniva se i razvija na kritici arhitekture,
jer je slučajeve potrebno obrazložiti temeljitim analizama.
Uzroke poremećaja valja opisivati i pratiti kroz društvene
mehanizme i strukture, kako bi se moglo pokrenuti saniranje.

Keywords

urbana ekologija; devastiranje okoliša građenjem; ekologija; arhitektura; prostorno planiranje i urbanizam; degenerirana moderna arhitektura; socijalna patologija građenja

Hrčak ID:

19042

URI

https://hrcak.srce.hr/19042

Publication date:

30.6.2007.

Article data in other languages: english german

Visits: 5.237 *