Original scientific paper

https://doi.org/10.20471/may.2018.54.01.03

Socioemocionalni prediktori motivacije za apstinencijom kod ovisnika o alkoholu

Darija Šarić ; Catholic University of Croatia, Zagreb, Croatia
Anamarija Bogović Dijaković ; 1 Department of Psychiatry, University Hospital Center Sestre milosrdnice, Zagreb, Croatia, Catholic University of Croatia, Zagreb, Croatia

Abstract

Motivacija za apstinencijom značajan je faktor u predviđanju uključenosti osoba ovisnih o alkoholu u tretman, njihovog zadržavanja na liječenju i ishoda tretmana te je dugo vremena bio zapostavljen.
S obzirom na to da ovaj kompleksan proces još uvijek nije dovoljno istražen, u kliničkoj se praksi pojavila potreba za njegovim boljim razumijevanjem što bi moglo pomoći u terapijskom radu s ovisnicima. Cilj ovog istraživanja bio je identificirati socioemocionalne prediktore motivacije za apstinencijom kod osoba ovisnih o alkoholu koji su na liječenju minimalno 12 dana kako bi se zahvatio stvaran stupanj motivacije. U istraživanju su sudjelovale 72 osobe liječene na Odjelu za alkoholizam Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan koje su dobrovoljno pristupile istraživanju. Motivacija za apstinencijom se ispitivala SOCRATES upitnikom, koji sa subskalama ambivalencije, rekognicije i poduzimanja koraka predstavlja kriterij. Kao potencijalni prediktori ispitane su demografske varijable, emocionalna regulacija i kontrola, suočavanje usmjerene na traženje instrumentalne i emocionalne podrške, zadovoljstvo životom, pozitivne i negativne emocije te prosperitet. Regresijska analiza pokazala je kako emocionalna regulacija i kontrola te suočavanje usmjereno na traženje instrumentalne i emocionalne podrške značajno objašnjuju 15,8% ambivalencije, 29,4% rekognicije i 30,6% poduzimanja koraka, dok su zadovoljstvo životom te pozitivne i negativne emocije značajno objasnile 11,3% poduzimanja koraka, a prosperitet 13,7% poduzimanja koraka. Od demografskih varijabli, spol, dob i stupanj obrazovanja objašnjavaju jedino 15,6% rekognicije. Unatoč dobivenim rezultatima, ukupni postotci objašnjene varijance su relativno niski stoga bi istraživanje trebalo ponoviti na većem uzorku kako bi se omogućila generalizacija rezultata. Kliničke implikacije ovog istraživanja su značajne te uvelike doprinose unaprjeđenju bolničkih programa liječenja ovisnika o alkoholu.

Keywords

motivacija; apstinencija; ovisnost; alkoholizam; emocije

Hrčak ID:

203347

URI

https://hrcak.srce.hr/203347

Publication date:

15.6.2018.

Article data in other languages: english

Visits: 2.568 *