Croatian Nursing Journal, Vol. 2 No. 1, 2018.
Review article
https://doi.org/10.24141/2/2/1/6
Alkoholizam: uspješnost dugoročnog liječenja
Martina Smrekar
orcid.org/0000-0001-9346-4362
; University of Applied Health Sciences, Department of Nursing, Zagreb, Croatia
Snježana Čukljek
; University of Applied Health Sciences, Department of Nursing, Zagreb, Croatia
Ana Marija Hošnjak
; University of Applied Health Sciences, Department of Nursing, Zagreb, Croatia
Boris Ilić
; University of Applied Health Sciences, Department of Nursing, Zagreb, Croatia
Sanja Ledinski Fičko
; University of Applied Health Sciences, Department of Nursing, Zagreb, Croatia
Abstract
Uvod. Konzumacija alkohola predstavlja javnozdravstveni problem čije je liječenje je kompleksno, multidimenzionalno i dugotrajno, s mogućim recidivima. Liječenje ima za cilj postići dugoročnu apstinenciju.
Svrha rada. Sistematičnim pregledom literature utvrditi koja od metoda liječenja alkoholizma ima dugoročne učinke na trajnu i potpunu apstinenciju pojedinca. Cilj je sistematičnog pregleda literature analiza objavljenih podataka i postignuća na tom području.
Metode. Sistematičan pregled literature koja procjenjuje uspješnost dugotrajnog liječenja alkoholizma proveden je s pomoću baze podataka Medline. Pojmovi koji su se upotrebljavali za pretraživanje bili su: alkoholizam, uspješnost liječenja, dugoročna apstinencija.
Rezultati. Ukupno je šest studija uključeno u istraživanje s obzirom na dostupnost cjelovitog teksta i godine objavljivanja između 2000. i 2017. Liječenje alkoholizma obuhvaća neke od sljedećih intervencija: potpunu apstinenciju od alkohola, farmakoterapiju, kognitivno-bihevioralnu terapiju, sudjelovanje u programu grupa samopomoći, obiteljsku terapija, pojedinačne intervencije, kombinirane bihevioralne intervencije, telefonske intervencije. Rezultati su pokazali da sljedeće intervencije imaju utjecaj na povećanje stope apstinencije: kontinuirani nadzor pacijenata putem telefona; redoviti liječnički pregledi, sudjelovanje u programu grupa samopomoći, farmakoterapija te uključenost u program OLITA (program uključuje psihijatrijsku skrb, kognitivno bihevioralnu skrb, psihoterapiju usmjerenu na pacijenta i klasičnu terapiju). Istraživanja pokazuju da je veća vjerojatnost postizanja dugoročne apstinencije kod osoba koje apstiniraju tri do šest mjeseci.
Zaključak. Potrebno je provesti veći broj istraživanja kako bi se procijenila uspješnost dugoročnog liječenja. Uspješnost liječenja ovisi o pojedincu i njegovoj motivaciji da prihvati liječenje, dugoročnom i sveobuhvatnom liječenju i sudjelovanju u grupama samopomoći.
Keywords
alkoholizam; uspješnost liječenja; dugoročna apstinencija
Hrčak ID:
203680
URI
Publication date:
29.6.2018.
Visits: 3.082 *