Original scientific paper

SPREMNOST NA OPROST I POMIRENJE NAKON DOMOVINSKOGA RATA U HRVATSKOJ

Goran MILAS
Ivan RIMAC
Nenad KARAJIĆ

Abstract

Rad se bavi empirijskim istraživanjem oprosta i pomirenja u Hrvatskoj
nakon Domovinskoga rata. Istraživanja provedena u
okviru psihologije pokazuju da se opraštanje ogleda u boljem
duševnom zdravlju i odsutnosti negativna raspoloženja, a oprost i
pomirenje imaju i svoju širu, društvenu, dimenziju. U radu se nastoji
odgovoriti na tri temeljna pitanja: kako se stvaraju razmišljanja (stavovi)
o oprostu i pomirenju; koliki je udio hrvatskoga
pučanstva spreman na oprost i pomirenje i koji su korelati spremnosti
na oprost. Istraživanje je provedeno potkraj 2000. godine.
Rezultati pokazuju da se mišljenja o oprostu i pomirenju grupiraju
u tri šira stava: skepsu u oprost i pomirenje, vjeru u pozitivne
procese i podršku uvjetnom oprostu. Većina građana, njih
više od četiri petine, sklona je oprostu pod uvjetom nadoknade
štete i/ili isprike. U manjini su osobe spremne na bezuvjetni
oprost, a nezanemariv dio građana sklon je i osveti. Na temelju
prikupljenih podataka iznesena je pretpostavka koja bezuvjetni
oprost i osvetu tretira kao nedovoljno prilagođena ponašanja
potaknuta učestalim i površnim društvenim kontaktima u
gradskoj sredini, što rezultira automatiziranom reakcijom u
konačnici ovisnom o vrsti traume kojoj je osoba (bila) izložena.

Keywords

oprost; pomirenje; stavovi; Hrvatska; poraće

Hrčak ID:

19254

URI

https://hrcak.srce.hr/19254

Publication date:

31.12.2007.

Article data in other languages: english german

Visits: 3.321 *