Review article

https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.6

Alohtone vrste s gledišta klimatskih promjena: prilike i mogućnosti u Hrvatskoj

Martina Đodan orcid.org/0000-0001-9871-1975 ; Croatian Forest Research Institute, Jastrebarsko, Croatia
Robert Brus ; Biotechnical Faculty, Department for Forestry and Renewable Forest Resources, Ljubljana, Slovenia
Anne-Mareen Eisold ; Department of Phytomedicine at the Humboldt-University of Berlin, Germany
Valeriu-Norocel Nicolescu ; Faculty of Silviculture and Forest Engineering, University ”Transylvania” of Brasov, Romania
Milan Oršanić ; Zagreb
Kristina Pratasiene orcid.org/0000-0003-4452-7763 ; Environment and Ecology dept. Aleksandras Stulginskis University, Kaunas, Lithuania
Sanja Perić ; Croatian Forest Research Institute, Jastrebarsko, Croatia

Abstract

Gospodarenje alohtonim vrstama ima tradiciju u hrvatskome šumarstvu, ali njihov potencijal se treba ponovno razmotriti i ocijeniti u novonastalim okvirima klimatskih promjena te rastućim potrebama društva za šumskim proizvodima i uslugama. Unatoč činjenici da svaka država ima svoj popis introduciranih vrsta, uključujući i Hrvatsku, autori prihvaćaju definiciju COST Akcije FP1403 NNEXT te rad baziraju na šumskim vrstama drveća kojima se prirodni areal nalazi izvan granica Europe. Ovaj pregledni rad doprinos je saznanjima o introdukciji i aktivnoj uporabi alohtonih vrsta u zemlji, a obuhvaća dostupne znanstvene i stručne studije te primjere uspješne uporabe u gospodarenju šumama. Zbog složenosti ove problematike autori će objaviti pregled rizika i izazova uporabe alohtonih vrsta u zasebnome radu. Dostupni podaci o prisutnosti alohtonih vrsta na pokusnim objektima te u šumarskoj praksi ukazuju kako se u praksi koristi tek manji broj vrsta (Tablica 1), dok su stvarni potencijal i njihove koristi daleko veće. Analiza podataka ukazuje kako su najzastupljenije alohtone vrste u šumarskoj praksi: Robinia pseudoacacia L. (12003.88 ha), Pinus strobus L. (3218.69 ha), Juglans nigra L. (2376.66 ha), F. pennsylvanica Marshall. i Fraxinus americana L.(1099.77 ha), Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco. (393,05 ha) i L Quercus rubra. (51,99 ha). Podaci o proizvodnji šumskoga
reprodukcijskog materijala navedenih vrsta ukazuje da rasadnička proizvodnja nije usklađena s potencijalom njihove uporabe u praksi. U radu se daje i iscrpan pregled različitih gledišta i koristi uzgoja alohtonih vrsta u Hrvatskoj. Samo neke od njih su (Slika 1, Tablica 2): nove mogućnosti proizvodnje visoko kvalitetnog drveta u kraćim ophodnjama, kao i drveta za bioenergiju, novih drvnih proizvoda i tehnologija; socijane koristi (mali i srednji poduzetnici, privatni šumoposjednici); povećanje stabilnosti i adaptabilnosti šumskih sastojina, ali samo u slučajevima velikih šteta i male plastičnosti i otpornosti domaćih vrsta; smanjenje intenziteta šumskouzgojnih radova, kao i uloženih sredstava na pripremi staništa prilikom pošumljavanja; ostvarivanje većih mogućnosti uporabe zapuštenoga poljoprivrednog zemljišta i ostalih prikladnih površina; sanacija progala ili većih površina nakon šteta u sastojinama domaćih vrsta (npr. obične smreke); supstitucija osjetljivih vrsta otpornijim i plastičnijim vrstama (mogućnosti mješovitih ili obogaćenih sastojina otpornijim alohtonim vrstama) te umanjenje negativnog djelovanja biotskih i abiotskih čimbenika. Njihova uporaba u sanaciji površina te konverziji degradiranih i devastiranih šuma pruža nove mogućnosti posebice na područjima s nepovoljnim ekološkim uvjetima, za koja se predviđa da će biti najpogođenija područja Hrvatske u budućnosti. Alohtone vrste mogu osigurati i niz opće korisnih funkcija šuma (npr. povećanje vezanja ugljika, fitoremedijacija zagađenih tala). Zbog složenosti problematike preporučujemo da se odluke o uporabi alohtonih vrsta donose na osnovi usporedbe s domaćim vrstama za svako stanište te na osnovi pregleda potencijalnih koristi, ali i rizika i izazova. Ističemo kako pojedine alohtone vrste treba poticati, dok neke zbog svoga invanzivnog potencijala trebaju biti strogo ograničene. Uporaba visokoproduktivnih, otpornijih i plastičnijih alohtonih vrsta predstavlja nova šumskouzgojna rješenja, koja su posebice važna u smislu pripreme staništa za prihvat autohtonih vrsta te povećanja otpornosti i plastičnosti šumskih sastojina, što je neizostavna komponenta adaptacijskih strategija gospodarenja šumama. Ipak, daljnja znanstvena istraživanja potrebna su kako bi se kvantificirala uporabljivost svake alohtone vrste, ali i olakšalo donošenje odluka u praksi.

Keywords

nova šumskouzgojna rješenja; adaptacijske strategije; obnova šumskih krajolika

Hrčak ID:

205268

URI

https://hrcak.srce.hr/205268

Publication date:

31.8.2018.

Article data in other languages: english

Visits: 2.698 *