Original scientific paper
https://doi.org/10.5673/sip.56.3.3
Slovaci u Osječko-baranjskoj županiji i nacionalni identitet: sjećanjem/pamćenjem protiv asimilacije
Dragutin Babić
; Institute for Migration and Ethnic Studies, Zagreb, Croatia
Abstract
U ovom se radu na temelju empirijskog istraživanja provedenog u Osječkobaranjskoj
županiji obrađuje asimilacija i nacionalni identitet Slovaka u toj županiji, u
korelaciji sa sjećanjem/pamćenjem te zajednice. Slovaci su „stara“ nacionalna manjina,
čiji su pripadnici u Slavoniju i Osječko-baranjsku županiju doseljavali uglavnom u 18.,
19. i početkom 20. stoljeća. U toj županiji udio slovačke nacionalne manjine, prema
posljednjem popisu stanovništva 2011. godine, iznosi 0,7% od ukupne populacije,
a ukupno ih je registrirano 2.293. Ako se usporedi njihovo kretanje u trima zadnjim
popisima (1991., 2001., 2011.), primjetno je značajno povećanje u prvom međupopisnom
razdoblju (1991. – 2001.), s 1.279 na 2.155, dok je povećanje u drugom međupopisnom
razdoblju (2001. – 2011.) vrlo blago, pa njihov broj iznosi 2.293. Razlog
velikog povećanja u prvom međupopisnom razdoblju treba tražiti u promjeni granica
županije, u čiji sastav ulazi područje Našica i okolice (prethodno u Požeško-slavonskoj
županiji), u kojoj su Slovaci dosta zastupljeni. Istraživanje je provedeno u gradu
Osijeku, a intervjuirano je ukupno devet Slovaka (polustrukturirani intervjui). Pitanja
u intervjuima obuhvaćaju njihovo doseljavanje u Slavoniju, oblike i probleme oko
integracije, pamćenje i sjećanje pripadnika na glavne događaje važne za nacionalnu
zajednicu, koegzistenciju s drugim nacionalnim zajednicama, asimilaciju, očuvanje nacionalnog
identiteta i organiziranost na prostoru Osječko-baranjske županije. Slovaci
posredstvom komunikacijskog i kulturalnog pamćenja čuvaju spoznaje o dolasku
svojih predaka u Slavoniju. Njihovu integraciju u lokalne zajednice pospješila su neka
zanimanja koja donose u novi kraj kao i potreba za radnom snagom na opustošenoj
zemlji, posebno kod prvih doseljenja. Asimilacija je dugotrajno prisutna, kao kod većine
nacionalnih/etničkih manjina, ali se kod Slovaka u nekoliko posljednjih desetljeća
primjećuje blagi trend povećanja broja i udjela u županijskoj populaciji. Pored ostalih
uzroka (novo doseljavanje, tolerantnija atmosfera u društvu u poslijeratnom razdoblju),
važan je razlog njihova organiziranost u kulturi, folkloru i čuvanju tradicije, korištenje
C modela u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju te revitalizacija
nacionalnog identiteta nakon stvaranja samostalne slovačke države, koja nastaje disolucijom
nekadašnje Čehoslovačke. U Našicama je osnovan Slovački centar za kulturu,
čija djelatnost obuhvaća koordinaciju slovačkih matica i udruga Slovaka koje djeluju
na prostoru Hrvatske. Sve to pridonosi čuvanju, izgradnji pa i jačanju nacionalnog
identiteta Slovaka u Osječko-baranjskoj županiji i u Hrvatskoj.
Keywords
Slovaci; sjećanje; pamćenje; nacionalni identitet; asimilacija
Hrčak ID:
207761
URI
Publication date:
8.11.2018.
Visits: 2.739 *