Original scientific paper

Kontrastom inducirana nefropatija u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom nakon perkutane koronarne angiografije i intervencije

Tomislav Pavlović orcid.org/0000-0003-2841-6318 ; Sveučilište "Josipa Jurja Strossmayera" u Osijeku, Medicinski fakultet
Mia Dumančić ; Klinička bolnica "Sveti Duh", Zagreb, Zavod za radiologiju
Sanja Trtica orcid.org/0000-0002-9829-5606 ; Klinička bolnica "Sveti Duh", Zagreb, Zavod za radiologiju
Rosana Troskot Perić ; Klinička bolnica "Sveti Duh", Zagreb, Klinika za unutarnje bolesti
Ivica Brizić ; Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Klinika za unutarnje bolesti

Abstract

Pojedini čimbenici rizika imaju manju ili veću ulogu za razvoj kontrastom inducirane nefropatije (KIN). Svrha ovog retrospektivnog istraživanja je doprinijeti razjašnjavanju rizičnih čimbenika i štetnosti kontrastnih sredstava na bubrežnu funkciju nakon perkutane koronarne angiografije i intervencije. Istraživanje je provedeno u Klinici za unutarnje bolesti SKB Mostar, Odjel za invazivnu kardiologiju. U istraživanje je uključeno 235 bolesnika kojima je tijekom 2013. i 2014. godine učinjena perkutana koronarna angiografija i intervencija zbog akutnog koronarnog sindroma. Podaci su prikupljeni iz baze podataka informatičkog bolničkog sustava. Ustanovili samo učestalost KIN-a u 14% bolesnika nakon perkutane koronarne angiografije i intervencije. Kod ispitanika s KIN-om utvrdili smo prosječnu životnu dob od 69,3 ± 12,4 godina kao statistički značajan čimbenik (p < 0,001). Prosječna količina apliciranog kontrastnog sredstva tijekom provedbe perkutane koronarne angiografije i intervencije u ispitanika u kojih je nastao KIN iznosila je 331,8 ± 73,7 ml, što se pokazalo statistički značajno (p < 0,001). Broj bolesnika sa šećernom bolesti unutar skupine bolesnika s KIN-om iznosio je 60,6%, što je statistički značajno (p < 0,001). Ranije dokazana renalna insuficijencija unutar skupine bolesnika s KIN-om iznosila je 51,5%, što je također statistički značajno (p < 0,001). Usporedba koronarnih krvnih žila na kojima je izvršena intervencija u odnosu na pojavu KIN-a nije pokazala statistički značajnu razliku (p = 0,173). Nastanak KIN-a nakon perkutane koronarne angiografije i intervencije češća je pojava u starijih bolesnika, te u onih koji boluju od kroničnih bubrežnih bolesti i od šećerne bolesti. Također postoji povezanost količine apliciranog kontrastnog sredstva i nastanka KIN-a.

Keywords

kontrastno sredstvo; koronarna intervencija; nefropatija

Hrčak ID:

208114

URI

https://hrcak.srce.hr/208114

Publication date:

6.11.2018.

Article data in other languages: english

Visits: 2.296 *