Review article

Urezani nalazi Šandalje II

Mia Čujkević-Plečko orcid.org/0000-0001-8914-9407 ; F. Ivanščaka 6, 10430 Samobor, Croatia
Ivor Karavanić orcid.org/0000-0003-1452-8394 ; Department of Archaeology, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Abstract

Geometrijski motivi česti su u razdoblju gornjeg paleolitika.
Mogu se pronaći urezani na predmetima te naslikani ili urezani
na zidovima špilja. Široko su geografski rasprostranjeni, a u
Hrvatskoj ih poznajemo s dva lokaliteta: Vlakna na Dugom
otoku i iz Šandalje II u Istri. U radu je obrađen materijal
iz gornjopaleolitičkih slojeva Šandalje II gdje je pronađeno
osam urezanih predmeta. Prema načinu izrade, predmeti iz
Šandalje II mogu se podijeliti na jednostavnije i kompleksnije.
Postoje različite interpretacije za urezane nalaze, a u radu je
ponuđena mogućnost da se radi o predmetima sa simboličnim
značenjem. U posljednje vrijeme, uloga geometrijskih motiva
privlači pozornost arheologa te postoji više teorija koje
objašnjavaju njihovu funkciju. Među prvima je objašnjenje
ponudio Alexander Marshack (1972) za kojega su urezi na
predmetima dokaz da su zajednice gornjeg paleolitika pratile
lunarne promjene te da su urezi dokaz notacijskih sustava. J.
D. Lewis-Williams i T. Dowson (1988) ponudili su objašnjenje
u vidu entoptičkog fenomena, a njihova teorija može objasniti
široku rasprostranjenost geometrijskih motiva. U novijim
istraživanjima G. von Petzinger (2016) predložila je da se
radi o početku grafičke komunikacije.

Keywords

urezani nalazi; Šandalja II; geometrijski motivi; simbolično značenje; entoptički fenomen; grafička komunikacija

Hrčak ID:

209255

URI

https://hrcak.srce.hr/209255

Publication date:

12.11.2018.

Article data in other languages: english

Visits: 2.078 *