Medicus, Vol. 13 No. 1_Depresija, 2004.
Review article
Javnozdravstveno značenje depresivnih poremećaja
Vlasta Hrabak-Žerjavić
Maja Silobrčić Radić
Vera Folnegović-Šmalc
Ninoslav Mimica
Abstract
Depresivni poremećaji jedni su od najčešćih
duševnih poremećaja čija se trenutačna prevalencija kreće od
5 do 10%, doživotna prevalencija do 18%, a doživotni rizik
obolijevanja 20 do 30%. Prema studiji Globalnog opterećenja
bolestima za 96 najčešćih bolesti u svijetu prema DALYs, za
sve dobi ukupno, unipolarni depresivni poremećaj četvrti je na
listi, a procjenjuje se da će doći na drugo mjesto 2020.
godine. Analiziraju li se izdvojeno godine života s dizabilitetom
(YLDs), unipolarni depresivni poremećaj s 11,9% najčešći je
uzrok dizabiliteta. U Hrvatskoj je 2002. godine bilo 3.755
hospitalizacija i 136.272 dana bolničkog liječenja zbog depresivnih
poremećaja te se oni nalaze na trećem mjestu po broju
i trajanju hospitalizacija u skupini duševnih poremećaja s
udjelom 9,7 odnosno 7,6%. U razdoblju 1995-2002. godine
broj i stopa hospitalizacija ukupno, kao i po spolu, uz
oscilacije, imaju trend porasta. Stopa je 1995. godine iznosila
54,6; 1996. godine 88,1; 1999. godine 75,7; 2001. 89,4;
a 2002. godine 84,6 na 100.000 stanovnika. Broj hospitalizacija
kod žena bio je veći nego kod muškaraca (1,4-2,5:1).
Stopa hospitalizacije za oba spola bila je najviša u dobi 40-59
godina. Depresivni poremećaji jedan su od prioritetnih javnozdravstvenih
problema, a s obzirom na predviđena očekivanja
očita je potreba intenziviranja rada na programima zaštite
duševnog zdravlja.
Keywords
depresivni poremećaji; opterećenje bolestima
Hrčak ID:
19801
URI
Publication date:
26.1.2004.
Visits: 1.978 *