Acta clinica Croatica, Vol. 57. No. 4., 2018.
Review article
https://doi.org/10.20471/acc.2018.57.04.13
Iritativni i alergijski kontaktni dermatitis - obilježja lezija kože
Gaby Novak-Bilić
; Dermatology and Venereology Unit, Zabok General Hospital, Zabok, Croatia
Majda Vučić
; Department of Pathology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia; School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Iva Japundžić
orcid.org/0000-0002-7544-0372
; School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia; Department of Dermatovenereology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Jelena Meštrović-Štefekov
; Department of Dermatovenereology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Sandra Stanić-Duktaj
; Dermatology and Venereology Unit, Zabok General Hospital, Zabok, Croatia
Liborija Lugović-Mihić
orcid.org/0000-0001-7494-5742
; School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia; Department of Dermatovenereology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Abstract
Kontaktne reakcije kože mogu biti posljedice kontakta s različitim iritansima ili alergenima ili mogu nastati zbog drugih čimbenika (npr. UV zračenja, mikroorganizama), unutarnjih čimbenika (npr. kod autoimunih reakcija) ili njihovom kombinacijom. Postoje mnoge tvari koje su povezane s pojavom iritativnog kontaktnog dermatitisa (KD) te uzrokuju iritativne ili toksične učinke: kemijske i fizikalne tvari, biljke, fototoksične tvari, okolišni čimbenici itd. Također oštećena funkcija kožne barijere (npr. odstupanja u epidermalnim pH puferskim sposobnostima) sudjeluje u tome promicanjem bakterijskih biofilmova i stvaranjem okruženja koja pogoduju senzibilizaciji. Razvoj kožnih oštećenja kod alergijskog KD-a obuhvaća kompleksne imunosne puteve i upalne medijatore koji su pod utjecajem i genetskih čimbenika (pretežno mutacija filagrina) i okidača iz okoliša. U patogenezi alergijskog KD-a istaknuta je uloga antimikrobnih peptida koji nastaju kao proizvod različitih kožnih stanica (npr. keratinociti, sebociti) i potom prelaze u kožne lezije tijekom procesa upale. Također, kod kožnih lezija u alergijskom KD-u koža pokazuje različite tipove imunosnih odgovora na pojedine alergene, iako kliničke manifestacije ne ovise o vrsti uzročnog alergena; npr. nikal stimulira imunosnu aktivaciju prvenstveno Th1/Th17 i Th22 komponenata. Također su važni alarmini, proteaze, imunoproteomi, lipidi, prirodni hidratantni čimbenici, međustanične veze, pušenje itd. Očekujemo da će se istraživanjima u budućnosti otkriti novi patogenetski čimbenici i znanstvene spoznaje važne za rad i liječenje bolesnika s KD-om.
Keywords
Dermatitis, alergijski kontaktni; Dermatitis, iritativni; Upala kože; Etiopatogeneza; Imunohistokemija; Histologija
Hrčak ID:
217832
URI
Publication date:
1.12.2018.
Visits: 9.964 *