Original scientific paper

https://doi.org/10.15644/asc53/1/6

Znanje i stajališta primarnih doktora dentalne medicine o oralnom karcinomu u Brazilu

Augusto César Leal da Silva Leonel orcid.org/0000-0002-8760-7328 ; Department of Clinical and Preventive Dentistry, School of Dentistry, Universidade Federal de Pernambuco, Recife, Pernambuco, Brazil
Caio Belém Rodrigues Barros Soares orcid.org/0000-0003-3849-087X ; Department of Clinical and Preventive Dentistry, School of Dentistry, Universidade Federal de Pernambuco, Recife, Pernambuco, Brazil
Jurema Freire Lisboa de Castro orcid.org/0000-0003-3849-087X ; Department of Clinical and Preventive Dentistry, School of Dentistry, Universidade Federal de Pernambuco, Recife, Pernambuco, Brazil
Paulo Rogério Ferreti Bonan orcid.org/0000-0002-4449-4343 ; School of Dentistry, Stomatology Unit, Universidade Federal da Paraíba, João Pessoa, Paraíba, Brazil
Flávia Maria de Moraes Ramos-Perez ; Department of Clinical and Preventive Dentistry, School of Dentistry, Universidade Federal de Pernambuco, Recife, Pernambuco, Brazil
Danyel Elias da Cruz Perez orcid.org/0000-0002-4591-4645 ; Department of Clinical and Preventive Dentistry, School of Dentistry, Universidade Federal de Pernambuco, Recife, Pernambuco, Brazil

Abstract

Cilj: Željeli su se procijeniti znanje i stajališta o oralnome raku brazilskih doktora dentalne medicine u jedinicama primarne zdravstvene zaštite. Materijali i metode: Provedeno je prospektivno, presječno, epidemiološko istraživanje. Sa 71 doktorom dentalne medicine iz primarne zdravstvene zaštite kontaktiralo se na njihovu radnom mjestu i svi su se složili sa sudjelovanjem u istraživanju. Podatci su prikupljeni na temelju upitnika s 31 pitanjem s višestrukim izborom o glavnim kliničkim značajkama i rizičnim čimbenicima za karcinom usne šupljine. Upitnik je bio podijeljen u dva dijela – na pitanja koja se odnose na opće podatke i samopoimanje sudionika o osobnom znanju o oralnom karcinomu te na objektivna pitanja povezana s općim informacijama o oralnom karcinomu (klinička obilježja, karakteristike, svojstva i rizični čimbenici). Podatci su upisani u tablice i analizirani deskriptivnom statistikom. Rezultati: Sudionici su bile uglavnom žene (81,5 %) mlađe od 40 godina (57,7 %) koje su završile školovanje prije 10 do 20 godina (47,9 %). Većina (66,2 %) smatra da je razina njihova znanja o oralnom karcinomu zadovoljavajuća. No samo 26,8 % istaknulo je da može obaviti dijagnostičke postupke u slučaju raka usne šupljine. Većina (95,8 %) je bila zainteresirana za sudjelovanje na tečajevima
osposobljavanja za postavljanje oralne dijagnoze, a 56,3 % izjavilo je da nisu bili ni na kakvoj edukaciji ili nisu dobili smjernice o tome kako obaviti pregled za otkrivanje raka usne šupljine tijekom dodiplomskog školovanja. Zaključak: Ovi nalazi u skladu su s dosadašnjim izvješćima i upućuju na to da su potrebne nove javnozdravstvene smjernice kako bi se omogućila rana dijagnoza raka usne šupljine i obavila revizija kurikula o oralnoj medicini u školama dentalne medicine.

Keywords

oralne novotvorine; zdravstvene spoznaje, stavovi i praksa; stomatolozi; primarna zdravstvena zaštita

Hrčak ID:

218004

URI

https://hrcak.srce.hr/218004

Publication date:

19.3.2019.

Article data in other languages: english

Visits: 3.322 *