Skip to the main content

Case report

https://doi.org/10.24869/spsih.2019.214

Školska fobija – kad strah drži djecu daleko od škole, uz prikaz slučaja i terapijskog tretmana

Ljubica Paradžik ; Psychiatric Hospital for Children and Adolescents, Zagreb, Croatia
Iva Zečević ; Psychiatric Hospital for Children and Adolescents, Zagreb, Croatia
Ana Kordić ; Psychiatric Hospital for Children and Adolescents, Zagreb, Croatia
Vlatka Boričević Maršanić ; Psychiatric Hospital for Children and Adolescents, Zagreb, Croatia, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Medical School, Osijek, Croatia
Nela Ercegović ; Psychiatric Hospital for Children and Adolescents, Zagreb, Croatia, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Medical School, Osijek, Croatia
Ljiljana Karapetrić Bolfan ; Psychiatric Hospital for Children and Adolescents, Zagreb, Croatia, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Medical School, Osijek, Croatia
Davorka Šarić ; Psychiatric Hospital for Children and Adolescents, Zagreb, Croatia, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Medical School, Osijek, Croatia


Full text: english pdf 207 Kb

page 214-231

downloads: 316

cite

Full text: croatian pdf 207 Kb

page 214-231

downloads: 2.467

cite


Abstract

Školska fobija nije posebna dijagnoza, već klinički entitet koji uključuje anksioznost i izbjegavajuće ponašanje povezano s odlaskom ili boravkom u školi, koje se može javiti bilo kada tijekom školovanja. Najčešće se radi o separacijskoj ili socijalnoj anksioznosti, mada odbijanje pohađanja škole može biti povezano i s drugim emocionalnim
poremećajima u djece i adolescenata kao što su generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj ili depresija. Osim što remeti funkcioniranje obitelji, školska fobija ima i ozbiljne posljedice na školski uspjeh i socijalne odnose školarca te može biti vrlo težak poremećaj u djetinjstvu. U diferencijalnoj dijagnostici važno je školsku fobiju razlikovati od poremećaja ponašanja s namjernim izostajanjem iz škole te antisocijalnim ponašanjima (krađa, laganje i dr.) i tendencijom zabavi. Važno je započeti tretman što ranije kako dijete ne bi zaostajalo sa školskim gradivom, gubilo vezu s vršnjacima, dobivalo pažnju roditelja ostajanjem kod kuće. U liječenju je potreban multidisciplinaran pristup koji uključuje suradnju psihijatra i/ili psihologa, roditelja, stručnih djelatnika škole, liječnika obiteljske ili školske medicine
i prema potrebi centra za socijalnu skrb ako se radi o dugotrajnom izostanku iz škole ili problemima u funkcioniranju obitelji. Liječenje školske fobije zahtijeva primjenu različitih terapijskih postupaka u okviru multimodalnog pristupa: psihoedukacijom roditelja, individualnu psihoterapiju (analitičku ili kognitivno-bihevioralnu), grupnu terapiju
i obiteljsku psihoterapiju ovisno o težini poremećaja i uzrocima njegovog nastanka. U težim slučajevima koji ne reagiraju na psihoterapijsko liječenje primjenjuju se i lijekovi iz skupine antidepresiva i anksiolitika.
U radu su prikazane suvremene spoznaje školske fobije te liječenje kognitivno bihevioralnim terapijom uz prikaz jednog kliničkog slučaja.

Keywords

Školska fobija; Separacijska anksioznost, Socijalna anksioznost, Kognitivno bihevioralna terapija

Hrčak ID:

221997

URI

https://hrcak.srce.hr/221997

Publication date:

3.7.2019.

Article data in other languages: english

Visits: 5.823 *