Other

LIJEČENJE ANEMIJE KRONIČNE BUBREŽNE BOLESTI U PREDIJALIZNOJ FAZI

INGRID PRKAČIN orcid.org/0000-0002-5830-7131 ; Merkur University Hospital, Department of Internal Medicine, Zagreb, University of Zagreb, School of Medicine, Zagreb, Croatia
MARKO MARTINOVIĆ ; Merkur University Hospital, Department of Internal Medicine, Zagreb, Croatia
JOSIP HRABAR ; Merkur University Hospital, Department of Internal Medicine, Zagreb, Croatia
DOMAGOJ MARKOVIĆ ; Split University Hospital Centre, School of Medicine, Department of Internal Medicine, Split, Croatia
DOMINIK RAOS ; Institute for Emergency Medicine of Zagreb County, Zagreb, Croatia
INGA MANDAC ROGULJ ; Merkur University Hospital, Department of Internal Medicine, Zagreb, University of Zagreb, School of Medicine, Zagreb, Croatia

Abstract

Kamen temeljac liječenja anemije kronične bubrežne bolesti (KBB) danas čini primjena eritropoietina uz liječenje preparatima željeza. Anemija KBB je multifaktorska, a najčešće uključuje poremećaj željeza (apsolutni ili funkcionalni manjak), nedostatnu proizvodnju eritropoietina, a u poslijednjih nekoliko godina sve više se navode i povišeni hepcidin i čimbenici indukcije hipoksije (hypoxia-inducible factor, HIF). U budućnosti najviše obećava primjena stabilizatora HIF-a koji stimuliraju eritropoezu endogenim putem, reguliraju metabolizam željeza te interakciju s hepcidinom, no još uvijek su u fazi istraživanja i nedostupni. Bolesnici s KBB imaju značajne dodatne čimbenike koji mogu doprinijeti rezistenciji u liječenju anemije kronične bubrežne bolesti. Cilj studije bio je utvrditi učinkovitost i sigurnost primjene liječenja željezom uz niske doze eritropoetinske terapije u predijaliznoj fazi ako su isključeni čimbenici koji mogu doprinijeti rezistenciji u liječenju anemije KBB-a. U neintervencijskoj, prospektivnoj opservacijskoj studiji ispitan je utjecaj primjene eritropoietina beta (supkutano, jednom tjedno u dozi 4000-6000 IJ) u kombinaciji s peroralnom ili parenteralnom primjenom željeza u 43 bolesnika u fazi predijalize, a koji nisu liječeni ranije dijalizom ili transplantacijom, bez sekundarnog hiperparatireoidizma ili srčanog popuštanja, anamneze tromboembolizma i zloćudne bolesti, neregulirane rezistentne hipertenzije, gastrointestinalnog krvarenja, koji nisu liječeni lijekovima poput ciklofosfamida, mikofenolatmofetila, blokatorima renin angiotenzin sustava. Bolesnici su podijeljeni u dvije skupine prema načinu primjene željeza (parenteralno, 2 oblika u dozi 1000 mg tijekom 45 dana ili peroralno, željezo fumarat 350 mg svaki dan) kako bi se postigla razina feritina od 200-500 mg/L i TSAT >20%. Srednja razina vrijednosti željeza na početku iznosila je u M/F 9,7/7,9±0,28/0,31, dok je na kraju studije bila 10,7/8,94±0,27/0,43 μmol/L. Razina hemoglobina (Hb) je na početku iznosila 9,19±0,84 g/dL (skupina A) i 9,72±0,95 g/dL (skupina B). Na kraju praćenja došlo je u obje skupine do porasta razine Hb u odnosu na početne vrijednosti: 10,65±0,97 g/dL (skupina A) i 10,42±1,22 g/ dL (skupina B) (p<0,001), no između skupina A i B nije utvrđena statistički značajna razlika. Rezultati studije pokazuju da je liječenje anemije KBB postojećim dostupnim lijekovima učinkovito u slučaju isključenja čimbenika koji mogu doprinijeti rezistenciji na liječenje. Kako najveći broj bolesnika s KBB ima postojeće čimbenike koji doprinose rezistenciji liječenja anemije KBB-a, u budućnosti najviše obećava primjena stabilizatora HIF-a.

Keywords

anemija; kronična bubrežna bolest; predijaliza

Hrčak ID:

229940

URI

https://hrcak.srce.hr/229940

Publication date:

5.12.2019.

Article data in other languages: english

Visits: 937 *