Professional paper

KRONIČNA BUBREŽNA BOLEST NAKON AKUTNOG BUBREŽNOG OŠTEĆENJA

ITA JELIĆ PRANJIĆ orcid.org/0000-0003-0594-6113 ; University of Rijeka, School of Medicine, Rijeka, Rijeka University Hospital Centre, Division of Nephrology, Dialysis and Kidney Transplantation, Rijeka, Croatia
LORI SRDOČ ; University of Rijeka, School of Medicine, Rijeka, Croatia
IGOR RUBINIĆ ; University of Rijeka, School of Medicine, Rijeka, Croatia
IVAN BUBIĆ ; University of Rijeka, School of Medicine, Rijeka, Rijeka University Hospital Centre, Division of Nephrology, Dialysis and Kidney Transplantation, Rijeka, Croatia
BOSILJKA DEVČIĆ ; Rijeka University Hospital Centre, Division of Nephrology, Dialysis and Kidney Transplantation, Rijeka, Croatia
SANJIN RAČKI ; University of Rijeka, School of Medicine, Rijeka, Rijeka University Hospital Centre, Division of Nephrology, Dialysis and Kidney Transplantation, Rijeka, Croatia

Abstract

Ciljevi Razvoj akutnog bubrežnog oštećenja (ABO) koje zahtijeva nadomjesno bubrežno liječenje (NBL) kod hospitaliziranih bolesnika povećava rizik smrtnosti za više od 50 %. Preživjeli bolesnici su pod povećanim rizikom dugoročnih komplikacija. Ovim istraživanjem željeli smo utvrditi razvoj kronične bubrežne bolesti (KBB) kod bolesnika liječenih NBL-om u KBC-u Rijeka tijekom praćenja dvije godine. Bolesnici i metode: Istraživanje je obuhvatilo 429 bolesnika (299 muškaraca i 130 žena) koji su u razdoblju od siječnja 2010. godine do lipnja 2016. godine liječeni metodama NBL-a u KBC-u Rijeka. Prosječna dob bila je 66,61 ± 16,26 godinu. Metodom CVVH liječen je 31 bolesnik, CVVHD 295 bolesnika, CVVHDF 99 bolesnika te HD 4 bolesnika. Indikacija za započinjanje je u 57 % bolesnika bila sepsa, u 31,7 % akutna epizoda kroničnog srčanog zatajivanja, a u 11,3 % kardiokirurški zahvat. Prosječna vrijednost serumskog kreatinina prije hospitalizacije u tih je bolesnika bila 101 ± 39,12 μmol/L. Rezultati: Ukupno 270 bolesnika preminulo je tijekom hospitalizacije, preživjelo je 159 bolesnika. Prosječna vrijednost serumskog kreatinina pri otpustu iznosila je 143,82 ± 45,96 μmol/L. Mjesec dana nakon otpusta prosječna vrijednost serumskog kreatinina iznosila je 177,38 ± 110,36 μmol/L, nakon 3 mjeseca 122,29 ± 64,26 μmol/L, nakon 6 mjeseci 126,63 ± 54,27 μmol/L, nakon godine dana 142,25 ± 133,02 μmol/L, nakon dvije godine 116,40 ± 39,57 μmol/L. Od navedenih bolesnika svega 32 bolesnika su upućena na kontrolu nefrologu mjesec dana poslije otpusta, 21 nakon tri mjeseca, 7 nakon 6 mjeseci, 19 nakon godinu dana i 14 nakon dvije godine. Zaključak: Naše istraživanje je pokazalo kako je u bolesnika koji su preživjeli epizodu ABO-a ili pogoršanja KBB-a zaostalo bubrežno oštećenje s prosječnim vrijednostima serumskog kreatinina višim od onih prije hospitalizacije. Većina bolesnika nije upućivana na redovite kontrole nefrologa.

Keywords

akutno bubrežno oštećenje; kronična bubrežna bolest; kontrole nefrologa

Hrčak ID:

230099

URI

https://hrcak.srce.hr/230099

Publication date:

5.12.2019.

Article data in other languages: english

Visits: 1.270 *