Review article

Slaven Bertoša ; Università Juraj Dobrila di Pola

Abstract

Barbansko-rakljanski feud bio je smješten u
jugoistocnom dijelu Istre, a u novom se vijeku nalazio u vlasništvu stare venecijanske obitelji
Loredan, sve do propasti Mletacke Republike, nakon cega dolazi pod francusku i austrijsku
upravu. To su podrucje proucavali mnogobrojni strucnjaci, medu ostalima Giacomo Filippo
Tomasini, Prospero Petronio, Camillo De Franceschi, Blanka Vucetic, Mirko Zjacic, Mijo
Mirkovic, Danilo Klen, Dragutin Nežic, Marijan Bartolic i Ivan Grah te Miroslav Bertoša. U
sklopu posebnog projekta posljednjih se desetak godina njime bavi Slaven Bertoša, koji
posebice proucava ostavštinu nekadašnjeg barbanskog nacelnika Josipa Antuna Batela
(Barban, 1827. – Barban, 1889.), samoukog povjesnicara koji je u rodnom mjestu proveo
citav život i obnašao dužnosti placenog orguljaša zborne crkve, opcinskog aktuara i blagajnika,
kancelara zborne crkve, a potom i opcinskog nacelnika. Proucavao je i prepisivao spise i
knjige tamošnjeg opcinskog arhiva, te je tako prikupio opsežnu gradu i poceo pisati
Barbansko-rakljanske anale. Bio je suradnik istarskog povjesnicara Pietra Kandlera, arheologa
i povjesnicara Tomasa Lucianija, te hrvatskog povjesnicara, književnika i politicara Ivana
Kukuljevica Sakcinskog, a objavljivao je u casopisu La Provincia dell’Istria i podlistku Naše
sloge. Zahvaljujuci Batelu, u prijepisu su se sacuvali mnogi znameniti spisi iz nekadašnjeg
opcinskog arhiva koji je izgorio, kao i iz crkvenog arhiva u Barbanu. Njegovu je ostavštinu
dobio svecenik Luka Kirac, koji ga je i osobno poznavao. U doba fašizma prenio ju je potajno
u Zagreb, gdje je pohranjena u Arhivu HAZU, a tamo se i danas nalazi.
U Batelovoj se ostavštini nalazi i popis barbanskih bilježnika za razdoblje od 1502. do 1811.
Pisan je citljivo, kurzivnom humanistikom tog vremena. Imena u popisu poredana su
kronološkim redoslijedom, s time da su neka ostala nenumerirana, jer su naknadno ubacena.
Ukupno je zabilježeno 81 ime.
Na primjeru popisa barbanskih notara u novom vijeku mogu se uociti i proucavati
mnogobrojne karakteristike dokumenata te vrste, poput imena i prezimena, provenijencije
(što je važno za analizu postojecih migracija), titule i kratice. Stoga ovakva grada, kao
povijesno vrelo, ima vrlo veliku vrijednost i dodatno nadopunjuje spoznaje o ovom
zanimljivom podrucju.

Keywords

Hrčak ID:

241673

URI

https://hrcak.srce.hr/241673

Publication date:

15.6.2018.

Article data in other languages: italian

Visits: 925 *