Review article

Salvatore Ciriacono ; Università degli Studi Padova

Abstract

Rad analizira povijesno razdoblje od 16. do 19.
stoljeća tijekom kojeg su ikonografski izvori i književna djela istaknula razvoj senzibilnosti
prema odijevanju kao društvenom fenomenu što je bilo u skladu sa zbivanjima i političkoekonomskom
konjunkturom tih vremena.
U drugoj polovici 16. stoljeća izdana su u glavnim europskim gradovima prva djela koja su
opisivala, ilustrirala i djelomično uspoređivala odjeću europskih regija s onom tek otkrivenih
naroda. Takav inovativni pristup učinio je Cesare Vecellio 1590., u svojoj poznatoj raspravi
Degli habiti antichi, et moderni di diverse parti del mondo Libri due (O starim i modernim
odjećama iz raznih krajeva svijeta. Dvije knjige).
Djela ovakvog žanra nastavila su se izdavati i u narednim desetljećima, a ponovno zanimanje
za tu temu probudilo se u drugoj polovici 18 stoljeća, u kontekstu interesa za tehniku i
materijalnu kulturu u vrijeme prosvjetiteljstva i enciklopedizma. Tijekom 19. stoljeća u
razdoblju velikih filozofskih i etnografskih previranja, stav putnika i promatrača prema
jadranskim i balkanskim narodima značajno se promijeno. Etnografija i povijesna
antropologija, iako s nasljeđenim romantičarskim pretpostavkama o narodima, počinju s
istraživanjem „pučkih“ obilježja, a naročito onim što će Fernand Braudel definirati kao
materijalna civilizacija, u okviru čega je odjeća zasigurno imala određenu važnost. Namjera
ovog rada bila je usporedba mletačkog, habsburškog i osmanlijskog utjecaja kroz
identifikaciju kako onog konstantog tako i onog što se mjenjalo u izričaju odijevanja
jadranskih i balkanskih naroda tijekom tih stoljeća. Razmatrana je i velika razlika među
zemljopisnim područjima Istre (mletačke, mađarske, hrvatske, slovenske), razvedene
dalmatinske obale i najvećih otoka kao što su Kreta i Cipar koji su prije bili mletački a potom
osmanlijski.
Zasigurno je raspoloživost različitim tekstilnim materijalima tijekom 19. stoljeća utjecala na
odijevanje. Pogotovo je pamuk postao puno dostupniji nakon „industrijske revolucije“,
zamjenivši na mnogim jadranskim i balkanskim područjima tradicionalne tkanine kao što su
bile vuna, konoplja i koža.
Rasprostranjenost pamuka na tržištu i masovna tekstilna proizvodnja doveli su do široke
homogenizacije odjeće, što sigurno predstavlja sredstvo društvene emancipacije, ali
istovremeno i ujednačavanje unutar kojeg smo danas u potrazi za povijesnim nasljeđem,
izgubljenim identitetima, kulturološkim prelijevanjima koja bi lako mogla biti zaboravljena.

Keywords

Hrčak ID:

241685

URI

https://hrcak.srce.hr/241685

Publication date:

16.6.2017.

Article data in other languages: italian

Visits: 970 *