Original scientific paper

Daniela Delia ; Trieste

Abstract

Sveta tri
kralja, koja se spominju u Evanđelju po Mateju i koje nalazimo portretirane na brojnim
srednjovjekovnim freskama i slikama, tajnoviti su likovi o kojima raspolažemo s vrlo
malo sigurnih podataka, jer i sam evanđelist o njima govori nedovoljno. Ovaj dio
Evanđelja, kojeg su komentirali tijekom stoljeća mnogi crkveni pisci i crkveni oci,
postepeno je obogaćen pojedinostima i legendama, pa iako ponekad u međusobnom
neskladu one su doprinijele još većem poštovanju i popularnosti prema ovim likova.
Ova obimna književna proizvodnja stimulirala je razne minijaturiste i slikare koji su
našli inspiraciju u brojnim pričama, tako da je nastao pravi pripovjedački ciklus. Poklonstvo
mudraca jedno je od najčešćih ikonografskih prikaza u povijesti umjetnosti,
ali postoje i druge epizode kao što je naprimjer Povorka koja je u doba međunarodne
gotike postala sredstvo za veličanje raskošnog života na srednjovjekovnim dvorima,
tako da je došlo do potpunog gubitka duhovnog značenja ove scene.
Prvi prikazi sveta tri kralja, od kojih su neki još uvijek očuvani, potječu iz starokršćanskog
doba. Naravno, postoje mnogobrojni srednjovjekovni primjeri u cijeloj Europi, pa tako
i na istarskom području. Autorica ovog članka željela je istaknuti ciklus koji se nalazi
u crkvi sv. Stjepana u Zanigradu u slovenskoj Istri, gdje se unutar hrama sagrađenog
početkom 15. stoljeća nalaze freske koje se mogu datirati između 1400. i 1410. godine.
Među njima su jedna Povorka i jedno Poklonstvo mudraca i spadaju među najzanimljivije
na tom području jer se mogu pripisati majstoru s jasnim talijanskim utjecajima,
odnosno onima padovanskog kruga.

Keywords

Hrčak ID:

241770

URI

https://hrcak.srce.hr/241770

Publication date:

17.6.2016.

Article data in other languages: italian

Visits: 646 *