Original scientific paper

Denis Visintin ; Buie

Abstract

Tijekom 18. stoljeća, pogotovo u
trogodišnjem razdoblju od 1708. do 1710., europski kontinent je potresao čitav niz
poljoprivrednih nestašica zbog pogoršanja vremenskih uvjeta i rasta cijena prehrambenih
proizvoda. Ovo se stanje odrazilo i na mletački dio istarskog poluotoka, čija se
ekonomija temeljila na slabo razvijenoj poljoprivredi. U odnosu na prethodno razdoblje
raspoložive obradive površine bile su u porastu, kao posljedica procesa kolonizacije
kojeg je Mletačka republika pokrenula prijašnjih stoljeća.
Oskudice, koje su se u pravilu pojavljivale svakih desetak ili nešto više godina, nisu bitnije
poremetile ekonomsku strukturu poluotoka. Ovim su se poteškoćama često pridodavale
i epidemijske bolesti koje su pogađale stanovništvo (boginje, malarija) i stoku
(goveđa kuga).
U svakom slučaju, Mletačka republika je efikasno odgovarala na probleme, osiguravajući
putem svojih skladišta (fontika) redovitu opskrbu žitarica, uz umjerenu cijenu.
Opće stanje je olakšano nepojavljivanjem kuge, poboljšanim higijensko-zdravstvenim
uvjetima i preventivnim mjerama na području medicine. Stoga, epidemije boginja i malarije
nisu značajnije utjecale na demografsku strukturu i na brojno stanje radne snage.

Keywords

Hrčak ID:

241792

URI

https://hrcak.srce.hr/241792

Publication date:

17.6.2016.

Article data in other languages: italian

Visits: 588 *