Review article

Antonio Miculian ; Centro di ricerche storiche Rovigno

Abstract

Autor eseja predstavlja unutarnje ustrojstvo obalnih
gradiéa Istre od pocetka X. stoljeéa, odnosno od razdoblja ucvrséenja
feudalnih institucija do XV. stoljeéa kada je Venecija dala regiji
novo povijesno-geografsko oblicje.
Od X. do XII. stoljeéa, u istarskom drustvu postojala je
primjetna razlika izmedu drustvenih slojeva uvjetovana vazalskim
odnosima tipicnim za feudalni sustav onog doba. U tom kontekstu
istice se vaznost i uloge koje su u Istri imali markizi, grofovi,
upravitelji podrucja, vicecomitesi i burgrafi.
Zatim, velik je prostor posveéen laickim i crkvenim imunitetskim
gospodstvima akvilejskog patrijarhe, ravenskih, istarskih i freizinskih
biskupa te istarskih samostana. Upravitelj crkvenog zemljista bio je
gastald. Vazni duznosnici bili su i vicedomino i odvjetnik.
Od trenutka uspostave cvrséih odnosa sa Venecijom, unutarnje
ustrojstvo obalnih gradova Istre dozivilo je odredene promjene. Prvi
sporazumi s Venecijom pokazuju da je gradove vodio locoposito uz
pomoé scabina i advocatus-a totius populi. Nakon sto je !stra potpala
pod vlast bavarskog i koruskog vojvodstva, te uspostavom markgrofovije,
za upraviteljem imanja i dvora imenovan je gastald, a gradova
vicecomes.
Jedna od vaznijih osoba u gradovima srednjeg vijeka bio je
maior ili meriga, pored gastalda kojeg je imenovao markiz, prvi
predstavnik izabran od strane Opéine. U selima meriga je nacelnik
sela izabran od Clanova seoske zajednice i potvrden . od opéine. Ipak,
najvazniji gradanin je bio biskup.
Razvojem opéina, na celu gradova pojavljuju se konzuli, a zatim
rektori. Pod mletackom vlaséu pojavljuju se venetski podestà, koji su
kasnije, radi isticanja njihove sudske i upravne funkcije u odnosu
na politicku, imenovani sucima. Vojna nadleznost, od 1302. godine,
pripala je istarskom pazenatickom kapetanu, sa sjedistem u Porecu,
zatim u Sv. Lovrecu i Groznjanu, a kasnije u Rasporu-Buzetu.
Na kraju, pored djelovanja "redovnika ", predstavljena je i uloga
najbrojnijih drustvenih slojeva u Istri: patricijskih, plemiékih i puckih.

Keywords

Hrčak ID:

242066

URI

https://hrcak.srce.hr/242066

Publication date:

18.5.2007.

Article data in other languages: italian

Visits: 957 *