Review article

Jerica Ziherl ; Cittanova

Abstract

Osnovno polaziste teme clanka je analiza jednog
arhitektonskog sakralnog segmenta kojeg autorica pokusava, pomoéu
instrumentarija povijesno-umjetnicke metodologije i interdisciplinarnim
pristupom, smjestiti u siri kulturoloski kontekst. Analiza se
odnosi na danasnje stanje procelja zupne crkve Sv. Pelagija u
Novigradu, u hrvatskom dijelu Istre. Trobrodno je procelje oploceno
ciglom, razvedeno kamenim lezenama i sredisnim kamenim portalom
na Cijem se nadvratniku nalazi uklesana godina 1882-1935. Kao takvo
ono nije bilo predmetom interesa ni strucnih ni publicistickih
Clanaka. Neobicnost uporabe gradbenog materijala (cigla), smjestaja
procelja ( okrenut prema moru, a bocni ulaz prema glavnom
gradskom trgu) i nadasve navedena datacija dovode do pogresne
interpretacije same crkve a time i njezine valorizacije. Doista,
danasnji izgled procelja kao i same zupne crkve ne privlaCi paznju,
ali percepcija se mijenja ne samo kod saznanja da se u korpusu
crkve nalazi kripta nego i postojeéa bazilikalna voluminoznost
govori o njezinom mnogo ranijem podrijetlu. Naime, novigradska je
crkva do 1831. godine bila sredistem istoimene biskupije i imala je
arhitektonske saddaje tipicne za biskupska sijela (katedrala,
episkopij, baptisterij). Nakon ukinuéa biskupije dolazi do rusenja
starog episkopija i baptisterija (1874) te procelje bivse katedrale
postaje slobodna arhitektonska jedinica. Nastojanjem novigradske
komune i crkve te subvencijama austrougraske ddave zapocinje
rekonstrukcija procelja koje u zavrsnici dobiva ndto drukciji izgled
od izvornog. Godine 1882. inaugurirano je novo crkveno procelje
radeno u bijelom kamenu kao i koju godinu kasnije novopodignuti,
samostojeéi, zvonik. Skladna cjelina novih arhitektonskih elementa
ujedno je povod i za novu urbanisticku regulaciju gradskog trga.
Vremenom je kameno procelje, zbog blizine mora, pocelo propadati
a slijed povijesnih zbivanja odgadali su njegovu obnovu. To se desilo
tek 1935. za vrijeme Mussolinjeva rdima, kada je kamen zamijenijen
opekom.
Analiza procelja novigraske bivse katedrale autorici je samo
povod da nas povede kroz povijesna razdoblja do one tocke koja
nameée pitanja o podrijetlu novigradske crkve a time i biskupije i
grada. U starijoj se historiografiji nebrojeno puta raspravljalo o
podrijetlu Novigrada i njegovu pretpostavljenom antickom ili
najkasnije kasnoantickom postanku. Rasprave o ubikaciji Emonije,
Aemonije, koje su sluzile iskljuCivo za pokusaj utvrdivanja utemeljenja
grada u antici, nisu do danas nasle uporista u materijalnim dokazima.
Konkretni materijalni dokazi koji ukazuju na podrijetlo ili na
"politicko-gospodarski" status grada jesu sacuvani kameni ulomci iz
ranosrednjevjekovnog razdoblja kao i najnovija istrazivanja novigradske
kripte. Nova teza o tome da nastanak grada (biskupije) valja
povezati s izgradnjom kripte u karolinsko doba krajem 8. i pocetkom
9. stoljeéa smjelo se nadovezuje na pretpostavku da je karolinski
namjesnik, vojvoda lvan, stolovao u Novigradu i iz njega provodio
politiku Carstva. Tom datacijom ne samo da novigradska kripta
( crkva) ulazi kao novi prilog za korpus karolinske bastine veé,
ukazuje na moguénost da je Novigrad u tom razdoblju bio jedan
od kljucnih sredista provincije marittime Franackog carstva. Preraspodjelom
vlasti unutar karolinskog imperija Novigrad je izgubio
stratesko znacenje prepustajuéi da ga preteknu isti gradovi koji su
i ranije, u doba kasne antike, bili vaznijim punktovima zivota na
istarskom tlu.

Keywords

Hrčak ID:

242485

URI

https://hrcak.srce.hr/242485

Publication date:

10.6.2005.

Article data in other languages: italian

Visits: 1.001 *