Skip to the main content

Original scientific paper

Paolo Ziller ; Università di Trieste


Full text: italian pdf 5.176 Kb

page 423-450

downloads: 99

cite


Abstract

Ana1iza djela i licnosti
Francesca Salate, mladog predstavnika liberalnog istarsko-talijanskog kruga, okupljenog
oko lstarskog Politickog Dru~tva, u zadnjim godinama pripadnosti provincije Habsbur~
koj Monarhiji , kroz proucavanje dokumentacije prisutne u biltenu "Vita Autonoma"
(Autonomni Zivot) koji je on osnovao 1904, god. na racun Stalne Komisije za opéinske
poslovne u liberalnom organizmu. Salata, poznat kao direktor centralnog ureda za Nove
Provincije, u kratkom periodu liberalnih vlada, nakon prvog svjetskog rata, i kao senator
imenovan od kralja (1920 god.), postavljao si je ci lj da s "Vitom autonomom" dàjedan instrument
informacije i obrazovanja za talijanski libera1ni politicki krug Istre, pub1icirajuéi
sve pravne akte centra1ne becke Ylade, provincijskog poreckog Sabora, i najvaznije administrative
odluke lokalnih i poreznih opéina, ~ko l ski h izdravstvenih savjeta, itd., zajedno
s godi~ njim izvje~tajima sa sastana opéinskih predstavnika lstre i pripednika udruzenja
liberata, s ciljem ucvr~éenja obimne admini strativne autonomije istarske provincije, predvidenom
austrijskim ustavnim ustrojstvom. Takvom autonomijom uprav ljali su nacijonalliberali
, koji su imati politicku veéinu u istarskom Saboru, i u veéini istarskih opéina, na
osnovi izbornog restriktivnog sistema, koji je davao prednost politickom predstavni~tvu
istarskih Talijena, s jakim gradskim naseljima, naspram onih istarsko-hrvatskih i slovenskih,
s jakim ruralnim naseljima. lz odluka i zapisnika sastanaka lstarskog Politickog
Dru~tva publiciranih u "Vita autonomi", proizlazio je Salatin napor i liberalne vladajuée
grupe, da se pro~iri biracka baza stranke, u doba obiljezenom razvojem politicke demokracije,
te da se ne bi izgubila hegemonija nad talijanskom komponentom na tom podrucju.
U Pazinu, 1911 god., staro se Istarsko Dru~tvo trasformira u Demokratski savez lstre,
da bi zadrzali rast novih stranaka vezanih uz toj razvoj kao ~to su kriiéansko-socija1ni pokret
i socijali sti. U pog1edu na nacionalni problem lokalni je liberalni svijet bio protivan
potpunoj jednakosti s1avenskih jezika s talijanskim jezikom u poslovima Sabora, u javnim
djelatnostima, LI cestovnom i zeljeznickom znakovlju, itd., kao sto je bilo trazeno sa sve
veéim zarom, sa strane politickih predstavnika hrvata i slovenaca na osnovu njihove
brojcane, vaznosti, te prema clanu 19. Ustava iz 1867. Ovo politicko zatvaranje lokalnih
predstavnika liberata ponavljalo se zbog starog elitaristickog uvjerenja o prirodnoj asimilaciji
slavenske komponente na teritoriju Istre, talijanskom kulturom LI svrhu kulturne
emancipacije ruralnog sta1eza. Nepopravljiv kontrast stvoren prvom polovicom 19. st.,
Llnatoc nekim pokuiiajima institucij skog kompromisa, izmedu te koncepcije nacijonalnih
odnosa lokalnih talijanskih liberalnih krugova i stvarnosti izbornog, politickog i kulturnog
rasta hrvatske i slovenske komponente, neminovno je vodio zivot tih aLitonomnih institucija
ka paralizi, u godinamo neposredno pred pravi svjetski rat.

Keywords

Hrčak ID:

242804

URI

https://hrcak.srce.hr/242804

Article data in other languages: italian

Visits: 224 *