Atti, Vol. XII No. 1, 1982.
Original scientific paper
Vesna Girardi Jurkić
Abstract
Podruèje sjevernog Jadrana, posebno Istre, po svom povijesnom razvoju,
klasièna su podruèja za prouèavanje kontinuiteta od antike do srednjeg vijeka.
U razdoblju antike, posebno na zapadnoj i juznoj istarskoj o bali, te djelomièno
i u centralnoj Istri, izgradjen je velik broj gospodarskih kompleksa i ljetnikovaca.
O njima, kao o nizu bisera i ravenatskoj zitnici, govori Kasiodor u V
sto ljeéu. Medjutim, unatoè prostranosti i estetskoj i funkcionalnoj arhitektonskoj
koncepciji vila kao stambenih prostora, na istrazenim objektima (rimska vila
i kastel Sipar kod Umaga, rimski gospodarski kompleks u Cervar-Portu kod
Poreèa, rimska vila na Sorni, lokalitet Vistrum, rimski objekti kod Rovinja, rimska
luksuzna vila na Iìuli kod Medulina i rimska vila u sklopu tzv. «bizantskog
kastruma>> na Brionima), od I do VI stoljeéa dolazi do gradjevinskih modifìkacija
i uoèava se pojava da se pojedini veliki i jednostavni dvorisni, skladisni i
obrtnièki prostori pregadjuju u manje stambene prostorije, uvodeéi u neke tokom
IV stoljeéa i sistem zagrijavanja (Cervar-Porat). N a podruèju rimske vile na
Sorni, na njenom najvisem i najluksuznijem dijelu, izgradjeno je veliko pravokutno
skladiste (horreum) pojaèano lezenama, koje je prekrilo mozaike I i II
stoljeéa. Samo nalaziste Soma, u kontekstu problema o odumiranju i transformaciji
rimskih ladanjskih gradjevina, zavredjuje posebnu paznju radi nalaza
ostataka crkve sv. Petra, trobrodne bazilike s apsidom, izgradjene adaptacijom
luksuznog triklinija rimske vile iz II stoljeéa.
Tzv. «bizantski kastrum» na Brionimaje klasièan primjer prouèavanja kontinuiteta
rimskih vila sve do razdoblja bizantske. vladavine u Istri .. N a rimskoj
vili i uljari iz I i II stoljeéa izgradjeno je naselje zbijenog tipa s nizom malih pregradnji
i nastambi u kojima su postojala pojedinaèna ognjista kao ona u Cervar
Portu. Medjutim, unutar tog naselja, kao i u Cervaru i dalje se posveéivala paznja
proizvodnji ulja i vina, koja je bila osnovna gospodarska grana istarskog
poluotoka.
Luksuzna vila na poluotoku Iìula kod Medulina, povezana s ubojstvom Krispa,
sina Konstantina Velikoga, nesumnjivo ukazuje na kontinuitet naseljenosti
poluotoka od I do VI stoljeéa. Naime, postojeée rusevine gradjevnog kompleksa
pokazuju niz manjih prostorija orijentiranih prema moru i izgradjenih na
podnozju padine koja prati konfiguraciju poluotoka. Radi se o naselju zbijenog
tipa, sliènog onome na Brionima, kojeje vjerojatno izgradjeno na prostranoj i starijoj rimskoj vili na sto ukazuje natpis puljskog kolona i drugi arheoloski nalazi.
Proucavanje kontinuiteta upotrebe prostora za obradu maslina i grozdja je
upravo i najsignifikativniji primjer potvrde zivota i kontinuiteta ekonomike u
Istri. Sama sukcesivna promjena tipologije prda i baza za prde, recipijenata i
bazena, dozivljavajuéi sukcesivne transformacije obzirom na drustvene promjene
koje se odrazavaju u rustifikaciji oblika, nedvojbeno ukazuju na neprekidno
koristenje istih lokaliteta i istih prostora u vremenskom rasponu od I do VI stoljeéa.
Pojavom krséanstva u Istri, vile i novi stambeni kompleksi tek uV stoljeéu
dobivaju samostalne sakralne objekte, kao sto je to slucaj na Sorni, na Brionima
i vjerojatno u Medulinu. Prije V stoljeéa krséanstvo se stovalo u sklopu same vile.
Premda su avaro-slavenski napadi (599-61l.g.) u Istru unijeli nemir medju
stanovnistvom i devastirali postojeéa naselja uz more kao sto je Vrsar, te rimske
gospodarske komplekse u naselja dublje u kopnu (npr. Nezakcij), oni ne mogu
biti jedinim uzrokom postupnog mijenjanja novih prostornih graditeljskih
oblika. Novi drustveni odnosi, kao Sto su odumiranje anticke latifundije inastajanje
novih kolonatskih odnosa u poljoprivredi, uzrokovali su nastajanje novih
gradjevinskih kompleksa zbijenog i rusticnog tipa, a napustanje prostranih klasicnih
vila rustika koje vise nisu odgovarale, bilo u cjelini ili samo djelomicno,
novoj drustvenoj stvarnosti.
Keywords
Hrčak ID:
243049
URI
Publication date:
19.11.1982.
Visits: 569 *