Skip to the main content

Acta medica Croatica : Časopis Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, Vol. 74 No. 2, 2020.

Other

COVID-19: NAŠA PRVA TERAPIJSKA ISKUSTVA

VEDRANA TERKEŠ orcid id orcid.org/0000-0001-7406-6342 ; General Hospital Zadar, Department of Infectology, Zadar, Croatia
MIRO MOROVIĆ ; General Hospital Zadar, Department of Physical Medicine, Rehabilitation and Rheumatology, Zadar, Croatia
NEVEN BIRKIĆ ; General Hospital Zadar, Department of Anaestesiology, Reanimatology and Intensive Medicine, Zadar, Croatia
EDI KARUC ; Opća bolnica Zadar, Odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu, Zadar, Hrvatska
MARIJA PERIĆ BEŠLIĆ ; General Hospital Zadar, Department of Infectology, Zadar, Croatia
ANELA TOLIĆ ; General Hospital Zadar, Department of Clinical Radiology, Zadar, Croatia

Full text: croatian pdf 159 Kb

page 129-134

downloads: 2.216

cite

Abstract

Cilj: Iznenadna pojava epidemije koronavirusne bolesti 2019 (COVID-19) uzrokovane koronavirusom 2 teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS-CoV-2) zatekla je zdravstvene sustave širom svijeta potpuno nespremne, i svi terapijski pokušaji liječenja bolesti danas su još uvijek na razini kliničkih ispitivanja ili empirijskih terapija, pa su i terapijski ishodi različiti. Među lijekove koji se danas koriste u brojnim randomiziranim kliničkim studijama spadaju i klorokin, jedan stari antimalarik, i tocilizumab, prvi blokator interleukina-6 na tržištu. Cilj ovoga rada bio je prikazati naša prva iskustva u terapiji COVID-19 infekcije s tim lijekovima. Metode: U razdoblju od 10. 3.- 9. 5. 2020. u zadarskoj županiji registrirano je 85 osoba s pozitivnim nalazom na SARS-Cov-2 koronavirus metodom polimerazne lančane reakcije u realnom vremenu (RT-PCR) od kojih je 31 (36,5 %) hospitalizirano. U 27 (87,1 %) bolesnika kao početna terapija primijenjen je klorokin, a u 3 (9,6 %) kombinacija lopinavir/ritonavir. Rezultati: 5 bolesnika (16,1 %) iz skupine liječenih klorokinom premješteno je u JIL zbog progresije bolesti i potrebe za mehaničkom ventilacijom, a troje (9,6 %) od njih liječeni su tocilizumabom, s dobrim terapijskim ishodom u svih. Zaključak: Rezultati liječenja naših bolesnika upućuju na potrebu ranog uključivanja klorokina u terapijski protokol COVID-19 infekcije, ali i ranijeg uključivanja tocilizumaba u terapiju teških bolesnika, kako bi se spriječila progresija bolesti.

Keywords

SARS-CoV-2; COVID-19; klorokin; tocilizumab; antibiotici

Hrčak ID:

244544

URI

https://hrcak.srce.hr/244544

Publication date:

6.10.2020.

Article data in other languages: english

Visits: 4.366 *