Skip to the main content

Review article

Kazneno pravo EU-a i daljnji koraci u vezi s radom Ureda EJT-a

Anže Erbežnik ; European Parliament, Committee on Civil Liberties, Justice and Home Affairs


Full text: english pdf 346 Kb

page 55-77

downloads: 487

cite


Abstract

Kazneno pravo EU-a relativno je nova pravna konstrukcija nastala u posljednjih dvadeset godina. Iako je imalo iznimno pozitivnu ulogu u kreiranju zajedničkog područja slobode, sigurnosti i pravde, u isto je vrijeme razotkrilo specifične nedostatke. Kao takvi u ovom će članku biti analizirani: 1) pitanje “federalne” strukture i načela nadređenosti prava EU-a, 2) granice uzajamnog priznavanja, pri čemu se uzima u obzir ograničena harmonizacija proceduralnih prava, 3) demokratska kontrola pri donošenju kaznenog prava EU-a, pogotovo u vezi s ulogom Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata, te 4) pitanje učinkovitih pravnih
lijekova u instrumentima kaznenog prava EU-a. Ured europskog javnog tužitelja predstavlja novo razdoblje u razvoju kaznenog prava EU-a. Uspostavlja djelatnu tužiteljsku službu, koja se ne temelji na logici suradnje, kao npr. Eurojust, nego predstavlja nezavisno pravosudno tijelo s ovlastima progona i kažnjavanja kao znacima "federalne" suverenosti. Posljedično predstavlja velik korak naprijed u ostvarivanju prave europske savezne države. Kao takav nije imun na probleme koji su bili prikazani u vezi s kaznenim pravom EU-a općenito. U članku su prikazani
problemi koji mogu nastati pri prijenosu Uredbe o Uredu EJT-a u nacionalne sustave u vezi s načelima iz nacionalnog ustava (npr. načelo jednakosti ili podjele vlasti), pogotovo u sustavima s istražnim sucem kao u slučaju slovenskog prijenosa. Nadalje će biti istaknut problem mogućnosti forum shoppinga zbog relativno nizke usklađenosti nekih proceduralnih jamstava na razini EU-a (npr. pravo na odvjetnika). Bit će upozoreno da kazneno pravo kao represivno pravo mora uključivati u punoj mjeri parlamentarna tijela kao kritiku čl. 86 i postupka u vezi s nacionalnim parlamentima. Bit će analiziran problem nepostojanja pravnog lijeka protiv istrage Ureda EJT-a kao takve, gdje se pravna praznina uredbe može pogrešno tumačiti kao zabrana takva lijeka. Na kraju će biti navedena upozorenja i rješenja za pozitivne odgovore u vezi s Uredom EJT-a.

Keywords

Ured EJT-a; uzajamno priznavanje; kazneno pravo EU-a; harmonizacija; prava osumnjičenika

Hrčak ID:

244905

URI

https://hrcak.srce.hr/244905

Publication date:

15.10.2020.

Article data in other languages: english

Visits: 1.464 *