Review article

Interpretacijska studija Jože Skoka o čudnovatim zgodama Šegrta Hlapića i pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić

Zvonimir Diklić ; Zagreb, Croatia

Abstract

Skok analizira značajke autoričina jezika i stila, posebice aforističnost, gnomičnost i sentencioznost kao mažuranićevsku književnu tradiciju. Predstavnici te tradicije, kako zaključuje, pisali su »ne samo po količini i obimu, nego i jezgrovito, sažeto, ne razmećući se opširnim opisima, dugim pripovijedanjem ili površinskim poticajnim emocijama«. Tu tvrdnju i sklonost potkrepljuje jezikostilskim značajkama Smrti smail age Čengića D. Mažuranića, Pogled u Bosnu Matije Mažuranića te iskričavim crticama Lišće i Od zore do mraka Frana Mažuranića.
Budući da je riječ o dječjoj književnosti, Skok kao interpretator utvrđuje da je I. Brlić Mažuranić »vodila računa o tome da aforizmi, gnome i sentence budu što prirodniji iskaz dječjih spoznaja, mišljenja i zaključaka, kao i o tome da ih djeca mogu razumjeti i prihvatiti u slučajevima kada ih ne izriču sama«.
Sigurno se može reći da je Skok u svojoj studiji uspješno ostvario i Škrebovu misao kako: »Interpretaciji ne može biti svrha da pokaže znanstveno majstorstvo stručnjakovo, nego jedino umjetničku značajnost interpretiranja književnoga djela.«

Keywords

Ivana Brlić-Mažuranić; interpretacija; Joža Skok

Hrčak ID:

22641

URI

https://hrcak.srce.hr/22641

Publication date:

17.7.2007.

Article data in other languages: english

Visits: 4.638 *