Professional paper

Pregled uzroka uginuća domaćih životinja u perianestezijskom razdoblju

Andrea Gudan Kurilj ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb
Ana Maria Bašić ; Anicura Kleintierzentrum Neu-Ulm, Leipheimer Str. 9, Neu-Ulm, Germany
Ivana Mihoković Buhin ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb
Lidija Medven Zagradišnik ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb
Doroteja Huber ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb
Ivan Conrado Šoštarić-Zuckermann ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb
Marko Hohšteter ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb
Branka Artuković ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb
Željko Grabarević ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb
Ozren Smolec ; Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb

Abstract

Naglo uginuće životinje u perianestezijskom razdoblju stres je ne samo za vlasnike nego i za doktore veterinarske medicine. Životinje koje uginu tijekom sedacije, anestezije ili unutar 24 sata od buđenja iz anestezije čine relativno mali, ali važan broj slučajeva koji se gotovo redovito upućuju na obdukciju u dijagnostičke laboratorije. No istraživanja koja prikazuju uzroke uginuća navedenih životinja malobrojna su. Ovaj rad donosi retrospektivnu analizu obdukcijskih nalaza životinja koje su dostavljene na obdukciju u Zavod za veterinarsku patologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 2009. do 2019. godine, a uginule su u perianestezijskom razdoblju. U tom je razdoblju na obdukciju dostavljeno 2376 životinja, od čega je 37 životinja (1,6 %) dostavljeno s anamnezom uginuća u perianestezijskom razdoblju. Najveći broj životinja činili su psi (26/37, 70 %) i mačke (7/37, 19 %). Kod svih 37 životinja anamnestički podaci su, osim podataka o vlasniku i životinji, uključivali i podatke o razlogu zbog kojeg je životinja sedirana ili anestezirana i podatke o vremenu uginuća (tijekom sedacije ili anestezije, prilikom uvođenja u anesteziju ili unutar 24 sata od buđenja iz anestezije). Najviše životinja (19/37, 51 %) uginulo je u roku od 24 sata od buđenja iz anestezije. Patološke promjene koje su bile dostatne kao razlog uginuća životinja u perianestezijskom razdoblju utvrđene su kod 15/37 (40 %) životinja, a promjene su najviše zahvaćale srce i respiratorni sustav. Kod 4/37 životinja (11 %) utvrđene su komplikacije u vezi s kirurškim zahvatom, a kod 6/37 životinja (16 %) utvrđena je diseminirana intravaskularna koagulopatija (DIK). U preostalih 12/37 životinja (32 %) kao uzrok smrti naveden je kardiorespiratorni arest, najvjerojatnije kao posljedica anestezije te kod tih životinja nisu utvrđene druge patološke promjene koje su mogle utjecati na uginuće u peranestetičkom razdoblju. Glavni cilj obdukcije životinja koje uginu u perianestezijskom razdoblju jest isključivanje određenih patoloških stanja i ijatrogenih komplikacija koje mogu biti uzrokom uginuća, a u definiranju uzroka uginuća iznimno je važna i iscrpna klinička anamneza te dijalog kliničara i patologa.

Keywords

perianestezijsko razdoblje; obdukcija; uzroci uginuća; pas; mačka; papiga; tvor; lane

Hrčak ID:

245239

URI

https://hrcak.srce.hr/245239

Publication date:

5.10.2020.

Article data in other languages: english

Visits: 2.853 *