„Duboka leksikografija” – pomodnost ili prilika?

Skip to the main content

Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Vol. 46 No. 2, 2020.

Preliminary communication

https://doi.org/10.31724/rihjj.46.2.21

„Duboka leksikografija” – pomodnost ili prilika?

Nikola Ljubešić orcid.org/0000-0001-7169-9152 ; Jožef Stefan Institute

Full text: english pdf 779 Kb

page 839-852

downloads: 474

APA 6th Edition

Ljubešić, N. (2020). „Duboka leksikografija” – pomodnost ili prilika?. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 46 (2), 839-852. https://doi.org/10.31724/rihjj.46.2.21

MLA 8th Edition

Ljubešić, Nikola. "„Duboka leksikografija” – pomodnost ili prilika?." Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, vol. 46, no. 2, 2020, pp. 839-852. https://doi.org/10.31724/rihjj.46.2.21. Accessed 19 May 2024.

Chicago 17th Edition

Ljubešić, Nikola. "„Duboka leksikografija” – pomodnost ili prilika?." Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 46, no. 2 (2020): 839-852. https://doi.org/10.31724/rihjj.46.2.21

Harvard

Ljubešić, N. (2020). '„Duboka leksikografija” – pomodnost ili prilika?', Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 46(2), pp. 839-852. https://doi.org/10.31724/rihjj.46.2.21

Vancouver

Ljubešić N. „Duboka leksikografija” – pomodnost ili prilika?. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje [Internet]. 2020 [cited 2024 May 19];46(2):839-852. https://doi.org/10.31724/rihjj.46.2.21

IEEE

N. Ljubešić, "„Duboka leksikografija” – pomodnost ili prilika?", Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, vol.46, no. 2, pp. 839-852, 2020. [Online]. https://doi.org/10.31724/rihjj.46.2.21

Abstract

Posljednjih smo godina svjedoci velikoga napretka u različitim zadatcima inteligentne obrade podataka koji je posljedica razvoja dubokoga učenja. ti zadatci uključuju i obradu slike, videa, govora te razumijevanje jezika. u ovome se radu raspravlja o prilikama i izazovima koje taj napredak omogućuje u području digitalne leksikografije.
Veći se dio rada odnosi na učenje prikaza različitih elemenata jezika – riječi, leksema te izjava – i njihovu primjenu u leksikografiji. Prikazuju se dobro poznati postupci učenja statičkih vektorskih prikaza riječi te njihova primjena u zadatcima poput prepoznavanja semantičkih pomaka te predviđanja leksičkih značajka riječi. U radu se dalje govori o višejezičnoj razini učenja prikaza riječi te se rad zaključuje prikazom novijih postignuća u području strojnoga razumijevanja jezika – dinamičkih, kontekstnih prikaza riječi.

Keywords

digitalna leksikografija; duboko učenje; učenje prikaza

Hrčak ID:

245473

URI

https://hrcak.srce.hr/245473

Publication date:

30.10.2020.

Article data in other languages: english

Visits: 1.158 *