Skip to the main content

Professional paper

Kontroverze sindroma vratne vrtoglavice

Siniša Maslovara orcid id orcid.org/0000-0001-6480-8146 ; Sveučilište "J.J.Strossmayera" u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo, Osijek; Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar, Poliklinika za otorinolaringologiju, Vukovar
Anamarija Šestak ; KBC Osijek, Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata
Nikolina Ljubičić Marković ; Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar, Poliklinika za otorinolaringologiju; Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju
Olivera Čejić ; Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar, Poliklinika za otorinolaringologiju
Karmela Maslovara ; Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar, Poliklinika za otorinolaringologiju
Tihana Mendeš ; Sveučilište "J.J.Strossmayera"Osijek, Medicinski fakultet; Klinički bolnički centar Osijek, Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata
Tamara Kopf ; Klinički bolnički centar Osijek, Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata


Full text: croatian pdf 583 Kb

page 303-310

downloads: 2.277

cite


Abstract

Otkada su po prvi put spomenute i opisane, pa sve do danas, vratne vrtoglavice imaju svoje zagovornike i oponente, a vjerojatno će i ubuduće ostati polemička tema, sve dok se ne riješi pitanje pouzdanih dijagnostičkih testova i konsenzusom uspostave valjani kliničko-dijagnostički kriteriji. Premda postoje različite teorije o mehanizmu koji povezuje vrtoglavice s vratnim simptomima, još uvijek nemamo jasne i općeprihvaćene patofiziološke potpore ovom fenomenu. Suvremenom vestibularnom dijagnostikom se kod više od 90% ovakvih bolesnika dobije neki drugi uzrok poremećaja ravnoteže. Brojna klinička zapažanja, anatomsko-fiziološke i epidemiološke studije sugeriraju povezanost bola u vratu i općenito vratnih simptoma s vrtoglavicom, pa bi ovu činjenicu trebalo s punim uvažavanjem uzeti u obzir pri diferencijalno-dijagnostičkom razmatranju. Konačnu dijagnozu vratne vrtoglavice trebalo bi postaviti bolesnicima s bolom i otežanom pokretljivošću u vratu, kojima smo isključili sve ostale moguće uzroke vrtoglavice i kojima je usto liječenje dovelo do značajnog poboljšanja, kako vratnih, tako i simptoma poremećaja ravnoteže. Nju potkrjepljuje i kratko vrijeme proteklo od ozljede vrata do pojave simptoma vrtoglavice, pozitivan nalaz testa torzije vratne kralježnice i patološki nalaz MR-a gornjega dijela vratne kralježnice. Liječenje vratne vrtoglavice ne bi smjelo biti uskraćeno niti jednom bolesniku jer rasprava o postojanju ili nepostojanju vratnih vrtoglavica i mehanizmu njihova nastanka ima samo akademski, a gotovo nikakav praktični značaj. Pritom treba istaknuti da se kod većine bolesnika dobri rezultati postižu liječenjem metodama fizikalne terapije, posebice manualne, dok farmakoterapija i vestibularna rehabilitacija ne dovode do značajnijega poboljšanja.

Keywords

cervikogena vrtoglavica; patofiziologija; dijagnostički testovi; diferencijalna dijagnoza; klinička slika; liječenje

Hrčak ID:

250751

URI

https://hrcak.srce.hr/250751

Publication date:

26.1.2021.

Visits: 3.662 *