Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.31306/s.63.1.1

Profesionalni stres i sindrom izgaranja u djelatnika intenzivne psihijatrijske skrbi i hitne medicine

Siniša Debogović orcid id orcid.org/0000-0002-3243-2225 ; Klinika za psihijatriju Vrapče, Zagreb, Hrvatska
Iskra Alexandra Nola ; Medicin. fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ŠKN "Andrija Štampar", Zagreb, Hrvatska


Full text: croatian pdf 2.002 Kb

downloads: 497

cite

Full text: english pdf 2.002 Kb

downloads: 903

cite


Abstract

Posljednjih desetljeća puno se istražuje i govori o stresu na radnom mjestu koji je povezan s fizičkim, psihičkim ili socijalnim odgovorom, tj. disfunkcijom koja proizlazi iz osjećaja osobe da ne može ispuniti sve što se od nje očekuje, a može ga uzrokovati niz različitih čimbenika kao što su količina rada, organizacija posla, loša komunikacija, radno okruženje i slično. Sindrom izgaranja nastaje kao posljedica prisutnosti više stresora na radnom mjestu te dugotrajne izloženosti istima. Cilj ovog rada bio je istražiti prisutnost i intenzitet profesionalnog stresa i sindroma izgaranja kod djelatnika intenzivne psihijatrijske skrbi i hitne medicine. Također, istraživani su čimbenici psihofizioloških napora povezanih s većim intenzitetom stresa u ispitanika te čimbenici povezani sa sindromom izgaranja. U istraživanje bilo je uključeno 63 djelatnika intenzivne psihijatrijske skrbi Klinike za psihijatriju Vrapče i 63 djelatnika Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba. Korištena su tri standardizirana upitnika za samoprocjenu. Rezultati analize stresa na radnom mjestu kao značajnu izdvajaju kategoriju stresora „Organizacija radnog mjesta i financijska pitanja“. U toj kategoriji 70 % (N=88) od ukupnog broja ispitanika smatra da je stresor pod nazivom „Preopterećenost poslom“ dominantan izvor stresa (P=0,004). Procjena psihofizioloških napora pokazuje statistički značajnu razliku u kategorijama „Pritisak na poslu“ (P=0,001) i „Stres uzrokovan premalim radnim opterećenjem“ (P=0,004). Pri procjeni sindroma izgaranja 31,7 % (N=40) ispitanika ne pokazuje prisutnost sindroma izgaranja. Početno izgaranje uočeno je u 42,1 % (N=53) ispitanika, a visok stupanj izgaranja u 26,2 % (N=33) ispitanika. Rezultati dobiveni u ovom istraživanju ukazuju na potrebu provedbe programa sustavne prevencije i pomoći kod profesionalnog stresa i sindroma izgaranja te prepoznavanje specifičnih stresora za pojedinu ustanovu.

Keywords

hitna medicina, intenzivna psihijatrijska skrb, medicinski djelatnici, profesionalni stres, sindrom izgaranja

Hrčak ID:

255545

URI

https://hrcak.srce.hr/255545

Publication date:

12.4.2021.

Article data in other languages: english

Visits: 2.770 *