Social Psychiatry, Vol. 48 No. 4, 2020.
Review article
https://doi.org/10.24869/spsih.2020.404
Društvene mreže, depresivnost i anksioznost
Sonja Biglbauer
; University of Zagreb, Faculty of Education and Rehabilitation, Zagreb, Croatia
Anita Lauri Korajlija
; University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, Zagreb, Croatia
Abstract
Društvene mreže su virtualni prostori koji služe za međusobno povezivanje korisnika kojih je trenutno u svijetu preko 3,8 milijarde. Broj korisnika kao i broj različitih društvenih mreža je u stalnom porastu što ukazuje da je tehnologijom posredovana svakodnevica postala sastavni dio života u 21. stoljeću. Nedvojbeno je da postoje brojne prednosti napretka tehnologije, no otvara se pitanje pridonosi li nužno uporaba društvenih mreža dobrobiti i kvaliteti života svakog pojedinca. Zadnjih desetak godina sve je veći broj istraživanja koja nastoje razjasniti vezu između korištenja društvenih mreža i psihičkog zdravlja. U kontekstu društvenih mreža najviše se ispituje subjektivna procjena količine vremena provedenog na društvenim mrežama te na koji je način to vrijeme provedeno (aktivna/pasivna uporaba). U kontekstu psihičkog zdravlja najistraživaniji konstrukti su anksioznost i depresivnost, dok se samopoštovanje, strah od propuštanja, socijalna usporedba, usamljenost pokazuju medijatorima/moderatorima povezanosti društvenih mreža i psihičkog zdravlja. Međutim, iznimno je važno staviti dosadašnja istraživanja u kontekst pandemije COVID-19. Ovaj pregledni rad donosi glavne nalaze u ovom području s jasnim zaključkom kako je potrebno još kvalitetnih longitudinalnih i eksperimentalnih studija koje će dati odgovor na pitanje o smjeru tog odnosa kao i o
potencijalnim zaštitnim odnosno rizičnim faktorima, naročito u kontekstu promjene važnosti društvenih mreža za održavanje socijalnih kontakata.
Keywords
Društvene mreže; Psihičko zdravlje; Depresivnost; Anksioznost; Socijalna anksioznost
Hrčak ID:
255833
URI
Publication date:
14.4.2021.
Visits: 7.821 *