Skip to the main content

Review article

https://doi.org/10.18047/poljo.27.1.6

Biološki agensi za suzbijanje grinje Varroa destructor, parazita medonosne pčele (Apis mellifera)

Marin Kovačić ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek Vladimira Preloga 1 31 000 Osijek Croatia
Ankica Sarajlić ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek Vladimira Preloga 1 31 000 Osijek Croatia
Zlatko Puškadija ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek Vladimira Preloga 1 31 000 Osijek Croatia
Gabriella Kanižai Šarić ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek Vladimira Preloga 1 31 000 Osijek Croatia
Žiga Laznik ; University of Ljubljana, Biotechnical Faculty, Jamnikarjeva 101, 1000 Ljubljana, Slovenia
Ivana Jakovljević ; Croatian Agency for Agriculture and Food, Plant Protection Center,Kralja Zvonimira 14 a, 21000 Solin, Croatia
Emilija Raspudić ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek Vladimira Preloga 1 31 000 Osijek Croatia
Ivana Majić ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek Vladimira Preloga 1 31 000 Osijek Croatia


Full text: croatian pdf 278 Kb

page 44-51

downloads: 961

cite


Abstract

Medonosna pčela (Apis mellifera) izrazito je osjetljiva na varoozu, koju izaziva grinja Varroa destructor. Ako se ne zaštite od varooze, pčelinje zajednice u pravilu propadaju nakon jedne do tri godine. Zaštita pčelinjih zajednica kemijskim sredstvima sve je manje učinkovita zbog rezistentnosti grinja i nepoželjna je zbog zaostajanja aktivnih tvari u pčelinjim proizvodima. Cilj rada je pregledom literature istražiti potencijal te prednosti i nedostatke primjene bioloških agensa u suzbijanju varoe. Prikazani su biološki aspekti grinje Varroa destructor u interakciji sa pčelom kao domaćinom i bioagensima te utjecaj fizikalnih uvjeta u košnici na učinkovitost bioagensa. Posljednja se dva desetljeća u suzbijanju varoe i sličnih organizama istražuju korisni člankonšci, entomopatogene nematode, entomopatogene gljive i bakterije. S obzirom na visoku učinkovitost u suzbijanju varoe i sigurnost za pčele, entomopatogene gljive iz rodova Metarhizium i Beauveria, entomopatogene bakterije Bacillus thuringiensis te simbiotske bakterije entomopatogenih nematoda potencijalni su bioagensi. U budućim istraživanjima treba standardizirati metode ocjene djelovanja bioagensa na varou i pčelinju zajednicu i tehnološki prilagoditi potencijalne bioagense fizikalnim uvjetima u košnici, uzimajući u obzir sigurnost pčela, pčelara i kvalitetu meda.

Keywords

varooza; korisni člankonošci; entomopatogeni organizmi; Metarhizium; Beauveria; Bacillus

Hrčak ID:

258153

URI

https://hrcak.srce.hr/258153

Publication date:

1.6.2021.

Visits: 2.194 *