Biochemia Medica, Vol. 18 No. 2, 2008.
Review article
Molekularni mehanizmi i biokemijski biljezi akutnog pankreatitisa
Krzysztof Celiński
; Department of Gastroenterology with Endoscopic Units, F. Skubiszewski Medical University of Lublin, Lublin, Poland
Agnieszka Mądro
; Department of Gastroenterology with Endoscopic Units, F. Skubiszewski Medical University of Lublin, Lublin, Poland
Abstract
Unatoč nedavnim iskoracima u ispitivanju etiopatogeneze akutnog pankreatitisa (AP), još uvijek nisu objašnjeni svi čimbenici koji određuju nastup i tijek te bolesti. Istraživači se usredotočuju na ispitivanje čimbenika koji uvjetuju razvoj teškog AP, te razmatraju genetičku predispoziciju, vrstu mogućih odgovornih čimbenika kao i istodobno prisutna oboljenja. Najbitnija zadaća preostaje, međutim, procjena osjetljivosti i specifičnosti biokemijskih i seroloških biljega u dijagnozi i prognozi razvoja teškog APte njihova klinička dostupnost. Aktivnost lipaze u serumu je pouzdaniji dijagnostički biljeg AP, nego aktivnost serumske amilaze. Tripsinogen-aktivacijski peptid (TAP) omogućava ranu dijagnozu AP. Korisni predskazatelji težine bolesti mogu uključivati prokalcitonin i TAP u mokraći, interleukine 6 i 8 u serumu, 24-satnu polimorfonuklearnu elastazu, te 48-satni C-reaktivni protein.
Istraživači se usredotočuju na potragu za najboljim mogućim prognostičkim čimbenikom AP. U kliničkoj se praksi, međutim, dijagnoza temelji na biološkim biljezima, kliničkoj procjeni i drugim laboratorijskim rezultatima koji su uključeni u Ransonovu ljestvicu ili APACHEII, te na slikovnim pretragama koje se koriste za određivanje pokazatelja težine bolesti kompjutorskom tomografijom (engl. computertomographyseverityindex, CTSI). Točnu prognozu tijeka AP nije moguće načiniti sve dok nisu određeni svi ti parametri kako bi se moglo započeti s najboljom mogućom terapijom.
Keywords
akutni pankreatitis; lipaza; amilaza; prokalcitonin; CRP; interleukini
Hrčak ID:
24150
URI
Publication date:
5.6.2008.
Visits: 1.969 *