Original scientific paper

https://doi.org/10.31337/oz.76.4.1

Religiozna sigurnost: Pandemija koronavirusa i identifikacija novih konteksta

Anatolii Konverskyi ; Faculty of Philosophy, Taras Shevchenko National University of Kyiv, Kyiv, Ukraine
Olena Predko orcid.org/0000-0002-9908-7788 ; Religious Studies Department, Taras Shevchenko National University of Kyiv, Kyiv, Ukraine
Yevhen Kharkovschenko ; Religious Studies Department, Taras Shevchenko National University of Kyiv, Kyiv, Ukraine
Bohdana Nosenok ; Aesthetics and Culture Studies Department, Taras Shevchenko National University of Kyiv, Kyiv, Ukraine
Mariia Nesterova ; Religious Studies Department, Taras Shevchenko National University of Kyiv, Kyiv, Ukraine

Abstract

Pandemija koronavirusa dovela je do reforme religijske sigurnosti u svijetu u cjelini. Postojeća istraživanja toga problema temeljena su na čisto informacijskim i ne–sistemskim pristupima, što ograničava mogućnosti razumijevanja problema u kontekstu sustava “religija–čovjek–država”. Restrikcije posjeta u vjerske institucije u određenoj su mjeri smanjile važnost religijskih praksa. Pandemijska prijetnja dovela je u pitanje autoritet religije i predstavnika religija. Predloženi metodološki alati omogućavaju potkrjepljivanje u potpunosti kriterija destruktivnih (pod nekim uvjetima mogu biti prijetnja nacionalnim interesima države, stabilnomu razvitku društva, ostvarivanju prava i sloboda državljana) i konstruktivnih (pojava novih komunikacijskih konteksta ritualne i kultne prakse) slučajeva za razvitak religijske sigurnosti i njezine povijesne geneze u kontekstu osi oblikovanja značenja “sveto — profano”, “zdravlje — bolest”. Pandemija koronavirusa je, kao prvo, potaknula je religijske organizacije da prihvate nove, prilagodljive oblike kultnih praksa. Drugo, promijenila je pristupe socijalnim službama, ulozi svećenika u tom procesu. Treće, postavila je pitanje podjeljivanja sakramenata i održavanja rituala u neobičnim okolnostima. Četvrto, negativno je utjecala na učinkovitost odnosa, kako između religijskih organizacija na međuvjerskoj razini, tako i na razini odnosa s državnim tijelima. Peto, utjecala je na proces modernizacije praksa religijske komunikacije koje neće ugrožavati ljude. Navedene inovacije omogućile su povećavanje funkcionalnih sposobnosti religijske sigurnosti, ali su također potaknule stvaranje fleksibilnoga, prilagodljivoga, otvorenoga modela, koji će uzimati u obzir regulatorna, institucionalna, materijalna, informacijska i mentalna obilježja države.

Keywords

religijska sigurnost; COVID–19; maska; vjera; ljudski rod

Hrčak ID:

264262

URI

https://hrcak.srce.hr/264262

Publication date:

4.11.2021.

Article data in other languages: english

Visits: 1.264 *