Skip to the main content

Original scientific paper

Recepcija Marka Marulića u vrijeme reformacije i konfesionalizacije: primjer grada Solothurna

Ian David Holt orcid id orcid.org/0000-0002-6834-0576 ; Zentralbibliothek Solothurn


Full text: german pdf 893 Kb

page 233-248

downloads: 186

cite


Abstract

Evangelistarium i De institutione bene vivendi, najvažnija teološka djela
Marka Marulića, u 16. stoljeću bili su rašireni po čitavoj Europi. Izdanja koja se
čuvaju u središnjoj knjižnici u Solothurnu ovdje su poslužila da se ispita kako su
bila recipirana u jednom katoličkom gradu u Švicarskoj Konfederaciji. Na temelju
istraživanja Elisabeth von Erdmann mogu se razlikovati različite faze i funkcije
recepcije. U našem slučaju prva faza počinje nakon neuspjeha reformacije u
Solothurnu. Ova ranija, »pretkonfesionalna« faza trajala je od oko 1540. do oko
1580. i obilježila ju je neantagonistička recepcija predreformacijskih ideja kao što
je devotio moderna. Svi su recipijenti pripadali humanističkoj zajednici na koju
je, kao odgajatelj, posebno utjecao Heinrich Loriti (Glareanus). Taj je krug imao
središte u solothurnskom gradskom samostanu sv. Ursa. Marulićeva teološka djela
čitali su ne samo tri starješine (Johannes Aal, Urs Manslieb i Urs Häni) nego i
niz drugih članova samostana, posebno svjetovni svećenici-župnici (plebani). U
ovoj fazi valja istaknuti praktičnu uporabljivost Marulićevih teoloških spisa; bili
su korišteni za propovijedanje. Anotacije samostanskog starješine Aala pokazuju
kako je on uz pomoć Marulićevih i Erazmovih spisa modernizirao kasnosrednjovjekovne
propovijedi Geilera von Keysersberga slijedeći novu propovijednu
doktrinu. Druga faza recepcije označava vrhunac konfesionalizacije i poklapa se
sa sve obuhvatnijom provedbom tridentskih reformi, a u Solothurnu traje od oko
1580. do 1620. Marulićeva teološka djela sada ne čitaju samo obrazovani klerici
koji znaju latinski. Institucija u njemačkom prijevodu osobna je lektira laika.
Izdanja Marulićevih djela nalaze se u posjedu Johanna Wilhelma Gotharda, pisca
i protagonista tridentskih reformi u Solothurnu, u novoosnovanom kapucinskom
samostanu, u privatnom obiteljskom vlasništvu, a kasnije i u isusovačkom kolegiju.
S obzirom na to da u ovoj drugoj fazi recepcije izostaju tragovi čitanja ili
korištenja, nije moguće jasno odrediti kontekst uporabe.

Keywords

Marko Marulić; povijest 16. stoljeća; recepcija; Švicarska; Solothurn; reformacija; konfesionalizacija

Hrčak ID:

278003

URI

https://hrcak.srce.hr/278003

Publication date:

10.6.2022.

Article data in other languages: german

Visits: 467 *