Original scientific paper

https://doi.org/10.5513/JCEA01/23.2.3437

Fluorescenca klorofila a kao alat u oplemenjivanju soje tolerantne na sušu

Maja MATOŠA KOČAR orcid.org/0000-0002-3491-050X ; Agricultural Institute Osijek, Južno predgrađe 17, 31103 Osijek, Croatia
Ana JOSIPOVIĆ ; Independent researcher; Vukovar, Croatia
Aleksandra SUDARIĆ ; Center of Excellence for Biodiversity and Molecular Plant Breeding, University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Tomislav DUVNJAK orcid.org/0000-0003-1545-1974 ; Agricultural Institute Osijek, Južno predgrađe 17, 31103 Osijek, Croatia
Marija VILJEVAC VULETIĆ orcid.org/0000-0001-8792-641X ; Agricultural Institute Osijek, Južno predgrađe 17, 31103 Osijek, Croatia
Monika MARKOVIĆ orcid.org/0000-0002-8742-6922 ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Antonela MARKULJ KULUNDŽIĆ orcid.org/0000-0002-3181-8265 ; Agricultural Institute Osijek, Južno predgrađe 17, 31103 Osijek, Croatia

Abstract

Ublažavanje negativnih posljedica klimatskih promjena stvaranjem adaptabilnih sorti bez opterećenja selekcije dodatnim troškovima od velikog je značaja, osobito jer suša sve više ograničava proizvodnju soje u Europi. Za procjenu funkcionalnosti fotosintetskog aparata u suši, fluorescencija klorofila a (Chl a) mjerena je na 16 elitnih linija soje u suši i uvjetima dovoljne opskrbe vodom u V2 (drugi nodij), R1 (početak cvatnje), R4 (puni razvoj mahuna), R5 (začetak formiranja sjemena) i R6 (puni razvoj sjemena) fazama. Razvojna faza bila je značajan izvor varijacija za sve parametre, a PItotal parametar je odabran kao najosjetljiviji u otkrivanju prosječnog učinka suše. Genotipovi G5, G9 i G10 imali su superiorno funkcioniranje fotosintetskog aparata u suši, a G12 i G16 najmanje funkcionalan fotosintetski aparat u suši. Utvrđeno je da je učinak suše najrelevantniji u R1, R4 i R6 fazama razvoja. Fotosintetski aparat G14 genotipa bio je najmanje osjetljiv na sušu u R1 i R4 fazama razvoja, dok je kod G9 bio najmanje osjetljiv u R6. G7 je imao najmanje funkcionalan fotosintetski aparat u uvjetima suše u R1, G4 i G6 su imali najmanje funkcionalan fotosintetski aparata u uvjetima suše u R4, a G8 u R6.
Uporaba PItotal u oplemenjivanju na tolerantnost prema abiotskom stresu pokazala se korisnom, posebice za isključenje materijala s najlošijim funkcioniranjem fotosintetskog aparata, što povećava učinkovitost selekcijskog procesa kada je potrebno procijeniti veliki broj genotipova. Međutim, genotipove sa superiornim funkcioniranjem fotosintetskog aparata potrebno je dodatno ispitati kako bi se potvrdila njihova tolerantnost i uporabna vrijednost u uvjetima suše.

Keywords

osjetljivost na sušu; fotosinteza; fotosintetska učinkovitost; faze razvoja

Hrčak ID:

279690

URI

https://hrcak.srce.hr/279690

Publication date:

27.6.2022.

Article data in other languages: english

Visits: 467 *