Skip to the main content

Glasnik Zaštite Bilja, Vol. 44. No. 5., 2021.

Original scientific paper

https://doi.org/10.31727/gzb.44.5.10

“Portugizac Mlado vino”; je li aroma mlađeg crvenog vina senzorno privlačnija?

Ivana Alpeza orcid id orcid.org/0000-0003-0278-3312 ; Centre for Viticulture, Enology and Edible Oils, Croatian Agency for Agriculture and Food, Zagreb, Croatia
Katarina Lukić orcid id orcid.org/0000-0002-4295-0894 ; Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Croatia
Ivna Linke ; Centre for Viticulture, Enology and Edible Oils, Croatian Agency for Agriculture and Food, Zagreb, Croatia
Karin Kovačević Ganić ; Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Croatia

Full text: english pdf 144 Kb

page 78-87

downloads: 243

cite

Download JATS file

Abstract

“Portugizac Mlado vino” je lokalno vino sa zaštićenom oznakom izvornosti i tradicionalnim izrazom, te se obično konzumira kao mlado vino, odmah nakon alkoholne fermentacije. Dozrijevanje i odležavanje vina utječe na sastav i aromu koja u slučaju crnih vina uobičajeno nema posebnu prepoznatljvost i specifičnost, ali je kao senzorno svojstvo jako važna za percepciju kakvoće i potrošački izbor. Cilj ovog rada bio je analizirati najvažnije hlapljive spojeve estera i viših alkohola, te nepoželjnih hlapljivih fenola u mladim vinima Portugisca, u odnosu na vrijeme dozrijevanja vina u boci. Devet mladih vina “Portugizac”, zaštićene oznake izvornosti “Portugizac Plešivica”, s tržišta, analizirano je dva puta; 3 mjeseca i 15 mjeseci nakon punjenja u boce. Sadržaj etil estera butanske (maslačne) i heksanske (kapronske) kiseline zajedno sa izoamil acetatom, kao najvažnijih spojeva nositelja voćne arome bio je veći od praga senzorne prepoznatljivost u svim analiziranim vinima. Koncentracije etil acetata bile su u rasponu 30-123 mg/L. Koncentracije etil estera oktanske (kaprilne) i dekanske (kaprinske) kiseline, kao i 2-feniletil acetata i dietil sukcinata bile su ispod praga prepoznatljivosti u svim uzorcima. Koncentracije viših alkohola bile su značajno veće od pragova senzorne prepoznatljivosti. Čuvanje vina u boci značajno je utjecalo na promjene koncentracija analiziranih spojeva; 12 mjeseci nakon prve analize, koncentracije acetata i etil estera (osim etil acetata i dietil sukcinata), kao i terpena linalola su bile manje, dok su koncentracije viših alkohola i etil fenola bile veće nego u mladim vinima nakon prve analize. Sadržaj spojeva odgovornih za svježu, poželjnu voćnu aromu dozrijevanjem je promijenjen u neželjenom smjeru, te su utvrđeni i nepoželjni spojevi etil fenoli koji nisu bili prisutni u mladim vinima. Može se zaključiti kako je čuvanje vina u boci utjecalo na aromatski profil, uz izraženije nepoželjne promjene, te bi stoga, konzumacija mladog vina “Portugizac” mogla biti senzorno privlačnija.

Keywords

“Portugizac Mlado vino”; aroma; dozrijevanje u boci

Hrčak ID:

266166

URI

https://hrcak.srce.hr/266166

Publication date:

15.10.2021.

Article data in other languages: english

Visits: 1.220 *

License (open-access, http://creativecommons.org/licenses/by/2.5/):

Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.

License (open-access):

Ovo je članak s otvorenim pristupom distribuiran pod uvjetima licence Creative Commons Attribution, koji dopušta neograničenu upotrebu, distribuciju i reprodukciju u bilo kojem mediju, pod uvjetom da se izvorno djelo pravilno citira.

License (open-access):

This is an open-access article distributed under the terms of the Creative Commons Attribution License, which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.

Date received: 15 September 2021

Date accepted: 12 October 2021

Publication date: 14 October 2021

Volume: 44

Issue: 5

Pages: 78-87

DOI: 10.31727/gzb.44.5.10

Article Information (continued)

Categories:

Subject: Izvorni znanstveni članak

Categories:

Subject: Research-article

Keywords:

Keyword: „Portugizac Mlado vino“

Keyword: aroma

Keyword: bottle aging

Keywords:

Keyword: “Portugizac Mlado vino”

Keyword: aroma

Keyword: dozrijevanje u boci

“Portugizac Mlado vino”; is the aroma of younger red wine more attractive?

Translated Title (hr): “Portugizac Mlado vino”; je li aroma mlađeg crvenog vina senzorno privlačnija?

Ivana Alpeza[1]

Email: ivana.alpeza@hapih.hr

Katarina Lukić[2]

Email:

Ivna Linke[1]

Email:

Karin Kovačević Ganić[2]

Email:

 

[1] Centar za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Zagreb, Hrvatska Centre for Viticulture, Enology and Edible Oils, Croatian Agency for Agriculture and Food, Zagreb, Croatia

[2] Prehrambeno biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Croatia

Abstract

“Portugizac Mlado vino” is a local red wine with Protected designation of origin and Traditional term, and it is usually consumed very soon after alcoholic fermentation as a young wine. The maturation and aging of the wine affect the aroma composition, which is generally not pronounced and specific in the case of most red wines, but, as a sensory property, it is important for the perception of quality and consumer choice. The objective of this work was to analyze the most important aroma compounds of esters and higher alcohols, with the unpleasant volatile phenols too, in “Portugizac” wines, related to aging. The 9 young wines “Portugizac”, PDO “Plešivica” were analyzed after 3 and after 15 months of bottle storage at 16 ºC. Ethyl esters of butanoic and hexanoic acid along with isoamyl acetate are considered to be the most important esters in the fruity aroma of wine, and their concentrations in all analyzed “Portugizac” young wine samples were higher than their perception thresholds. The concentration of ethyl acetate was in the range 30-123 mg/L. The concentrations of ethyl esters of octanoic and decanoic acid, as well as 2-phenyl ethyl acetate and diethyl succinate in all analyzed wines, were lower than their perception thresholds. The concentrations of higher alcohols were much higher than their perception threshold. Bottle storage significantly affected the concentrations of analyzed compounds; after 15 months, the concentrations of acetate and ethyl esters (except ethyl acetate and diethyl succinate), as well as terpene (linalool), decreased, while higher alcohols and ethyl phenols slightly increased if compared to three months. In general, the compounds responsible for the desired fresh, fruity aroma tones were altered in an undesirable manner, while, undesirable compounds of 4-ethyl-phenol and 4-ethyl-quaiacol, which were not present in young wines, were detected in aged wines. It can be concluded that the bottle aging affects the aroma profile, undesirable changes were more pronounced than positive ones and therefore the consumption of young wine “Portugizac” might be more sensory attractive.

Translated Abstract

“Portugizac Mlado vino” je lokalno vino sa zaštićenom oznakom izvornosti i tradicionalnim izrazom, te se obično konzumira kao mlado vino, odmah nakon alkoholne fermentacije. Dozrijevanje i odležavanje vina utječe na sastav i aromu koja u slučaju crnih vina uobičajeno nema posebnu prepoznatljvost i specifičnost, ali je kao senzorno svojstvo jako važna za percepciju kakvoće i potrošački izbor. Cilj ovog rada bio je analizirati najvažnije hlapljive spojeve estera i viših alkohola, te nepoželjnih hlapljivih fenola u mladim vinima Portugisca, u odnosu na vrijeme dozrijevanja vina u boci. Devet mladih vina “Portugizac”, zaštićene oznake izvornosti “Portugizac Plešivica”, s tržišta, analizirano je dva puta; 3 mjeseca i 15 mjeseci nakon punjenja u boce. Sadržaj etil estera butanske (maslačne) i heksanske (kapronske) kiseline zajedno sa izoamil acetatom, kao najvažnijih spojeva nositelja voćne arome bio je veći od praga senzorne prepoznatljivost u svim analiziranim vinima. Koncentracije etil acetata bile su u rasponu 30-123 mg/L. Koncentracije etil estera oktanske (kaprilne) i dekanske (kaprinske) kiseline, kao i 2-feniletil acetata i dietil sukcinata bile su ispod praga prepoznatljivosti u svim uzorcima. Koncentracije viših alkohola bile su značajno veće od pragova senzorne prepoznatljivosti. Čuvanje vina u boci značajno je utjecalo na promjene koncentracija analiziranih spojeva; 12 mjeseci nakon prve analize, koncentracije acetata i etil estera (osim etil acetata i dietil sukcinata), kao i terpena linalola su bile manje, dok su koncentracije viših alkohola i etil fenola bile veće nego u mladim vinima nakon prve analize. Sadržaj spojeva odgovornih za svježu, poželjnu voćnu aromu dozrijevanjem je promijenjen u neželjenom smjeru, te su utvrđeni i nepoželjni spojevi etil fenoli koji nisu bili prisutni u mladim vinima. Može se zaključiti kako je čuvanje vina u boci utjecalo na aromatski profil, uz izraženije nepoželjne promjene, te bi stoga, konzumacija mladog vina “Portugizac” mogla biti senzorno privlačnija.

This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.