Original scientific paper

https://doi.org/10.21860/medflum2022_281000

Karakteristike suicidalnog ponašanja djece i adolescenata – prikaz podataka Hitne ambulante Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Zagrebu tijekom 2019. i 2020. godine

Ljubica Paradžik ; Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Zagreb, Hrvatska
Marija Bogadi ; Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Zagreb, Hrvatska
Ana Kordić ; Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Zagreb, Hrvatska
Ivana Bilić ; Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Zagreb, Hrvatska

Abstract

Cilj: Utvrditi i analizirati određene karakteristike kliničkog uzorka djece i adolescenata sa suicidalnim ponašanjima tijekom 2019. i 2020. godine te pojavnost suicidalnog ponašanja tijekom određenih mjeseci u objema godinama. Metode: Provedeno je presječno, retrogradno, deskriptivno istraživanje na kliničkom uzorku 2428 djece/adolescenata pregledanih u jednoj hitnoj psihijatrijskoj ambulanti. Od navedenog uzorka 447 je izvještavalo o suicidalnom ponašanju. Rezultati: Zabilježeno je postojanje većeg udjela suicidalnih ideja, suicidalnih pripremnih aktivnosti i suicidalnih pokušaja kod djece i mladih u 2020. u odnosu na 2019. godinu. Tijekom svibnja (32,8 % naspram 10,4 %), kolovoza (30,6 % naspram 15,1 %) i rujna 2020. (38,0 % naspram 7,8 %) ta je razlika istatistički značajna za suicidalne ideje (svi p < 0,05). Bilježi se porast suicidalnih pripremnih aktivnosti u 2020. godini čiji je udio statistički značajno viši tijekom svibnja (25,0 % naspram 8,1 %), rujna (17,7 % naspram 6,8 %) i studenog (20,6 % naspram 9,5 %) u odnosu na iste mjesece u 2019. godini (svi p < 0,05). Tijekom svibnja (15,6 % naspram 4,4 %) i kolovoza (6,5 % naspram 0,0 %) značajno je viši udio pokušaja suicida u 2020. u odnosu na 2019. godinu (svi p < 0,05). Medijan dobi pacijenata je 15 godina (8-19). Rezultati pokazuju da je suicidalno ponašanje zastupljenije među pacijenticama, najčešća metoda pokušaja suicida je intoksikacija lijekovima, uz statistički značajne spolne razlike u metodama pokušaja suicida. Kod djevojčica/adolescentica zastupljeniji su emocionalni poremećaji, a kod dječaka/adolescenata mješoviti poremećaj ophođenja i emocija. Zaključci: Rezultate istraživanja treba razmotriti u kontekstu ograničenja te ih ne možemo generalizirati. Potrebno je u budućim istraživanjima razmatrati faktore koji mogu pridonijeti složenom fenomenu suicidalnog ponašanja djece i adolescenata, prepoznavati pravodobno djecu i mlade u riziku te jačati preventivne programe.

Keywords

adolescenti; djeca; epidemiologija; suicid

Hrčak ID:

281000

URI

https://hrcak.srce.hr/281000

Publication date:

1.9.2022.

Article data in other languages: english

Visits: 2.409 *