Sestrinski glasnik, Vol. 27 No. 2, 2022.
Professional paper
https://doi.org/10.11608/sgnj.27.2.4
Sindrom postintenzivne skrbi – kako ga prepoznati, prevenirati, liječiti
Vedrana Djak
; UHC Zagreb, Intensive and post-intensive care unit, Respiratory insufficiency, lung circulation and lung transplant institute, Jordanovac 104, 10 000 Zagreb, Croatia
Slađana Režić
orcid.org/0000-0002-2360-8508
; UHC Zagreb, Department for Health care quality assurance and improvement, Kišpatićeva 12, 10 000 Zagreb, Croatia
Abstract
Sindrom postintenzivne skrbi (PICS) podrazumijeva tjelesna, kognitivna i mentalna oštećenja koja se javljaju tijekom boravka na Odjelu intenzivne skrbi, nakon otpusta s Odjela intenzivne skrbi ili otpusta iz bolnice te dugoročne prognoze pacijenata na odjelima intenzivne skrbi.
Od tjelesnih oštećenja najčešće je prisutna polineuropatija. Kognitivna oštećenja uključuju oštećenja pamćenja, poteškoće u izvršavanju funkcija, jezika, pažnje i vizualno-prostornih sposobnosti. Depresija, anksioznost i posttraumatski stresni poremećaj najčešća su mentalna oboljenja u sindromu postintenzivne skrbi.
Prevencija PICS-a zahtijeva provođenje ABCDEFGH postupaka koji uključuje sprječavanje delirija, ranu rehabilitaciju, obiteljsku intervenciju i praćenje pacijenta od trenutka prijema na Odjel intenzivne skrbi do otpusta. Dnevnik praćenja, prehrana, sestrinska skrb i upravljanje okolišem tijekom liječenja pacijenta iznimno su važni u prevenciji PICS-a.
Liječenje sindroma postintenzivne skrbi treba započeti što ranije, a u liječenje je potrebno uključiti multidisciplinarni tim (liječnik koji vodi pacijenta, neurolog, psihijatar, fizioterapeut, radni terapeut i logoped). Cilj je ovog rada pojasniti značaj sestrinskih intervencija u prevenciji sindroma postintenzivne skrbi.
Keywords
sindrom postintenzivne skrbi; intenzivna skrb; kognitivno oštećenje; prevencija; liječenje; sestrinska skrb
Hrčak ID:
281173
URI
Publication date:
16.8.2022.
Visits: 909 *