Original scientific paper

Test uspinjanja uza stube s pulsnom oksimetrijom upućuje na rane poslijeoperacijske komplikacije u bolesnika s rakom pluća u kojih je izvedena elektivna resekcija pluća i koji imaju oštećenu plućnu funkciju: prospektivno istraživanje na nizu susljednih pacijenata

Igor Nikolić ; Department for Thoracic Surgery, ''Jordanovac'' University Hospital for Lung Diseases, Zagreb, Croatia
Višnja Majerić-Kogler ; Department for Anesthesiology and Intensive Care, Zagreb University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Davor Plavec ; Research Department, ''Srebrenjak'' Children's Hospital, Zagreb, Croatia
Ivana Maloča ; Research Department, ''Srebrenjak'' Children's Hospital, Zagreb, Croatia
Zoran Slobodnjak ; Department for Thoracic Surgery, ''Jordanovac'' University Hospital for Lung Diseases, Zagreb, Croatia

Abstract

Cilj Procijeniti prediktivnu vrijednost testa uspinjanja uza stube za razvitak poslijeoperacijeskih
komplikacija u bolesnika s rakom pluća koji su odabrani za elektivnu operaciju, a u kojih je
forsirani izdisajni volumen u prvoj sekundi (FEV1) manji od 2 L.
Postupci Prospektivno složeno istraživanje provedeno je u 101 bolesnika redom kako su dolazili,
pod uvjetom da su imali FEV1<2 L i bili odabrani za elektivnu resekciju pluća zbog plućnoga
zloćudnog tumora. Preoperacijski pregled obuhvatio je anamnezu i fizikalni pregled, ispitivanje
plućnih funkcija, EKG, laboratorijske testove i rendgensku sliku pluća. Svi su prije operacije
podvrgnuti testu uspinjanja uza stube s pulsnom oksimetrijom gdje im je mjeren broj stuba koje su
svladali i vrijeme potrebno za dovršenje testa. Zasićenje krvi kisikom i frekvencija pulsa mjereni su
svakih 20 stuba. Poslijeoperacijske komplikacije procijenjene su u odnosu na davanje kisika,
produljenje mehaničke ventilacije i ranu smrtnost.
Rezultati Najmanje jedna poslijeoperacijska komplikacija pojavila se u 87 (86%) bolesnika. Vrsta
operacije bila je značajno povezana s poslijeoperacijskim komplikacijama (25.5% bolesnika s
lobektomijom nije imalo ranih poslijeoperacijskih komplikacija), a dob, spol, pušenje cigareta,
poslijeoperacijska oksigenacija i mehanička ventilacija nisu. Više je komplikacija bilo nakon većih i
ozbiljnijih operacija (P<0,001). Test uspinjanja uza stube izazivao je značajno sniženje zasićenja
krvi kisikom (-1%) i povišenje frekvencije pulsa (10/minute) nakon svladanih svakih 20 stuba. Test
je upućivao na poslijeoperacijske komplikacije samo u bolesnika s lobektomijom, pri čemu je
najjači prediktor bio kvocijent zasićenja kisikom nakon 40 stuba i trajanje testa (+omjer
vjerojatnosti [likelihood ratio, LR], 2,4; 95% raspon pouzdanosti [confidence interval, CI], 1,71-
3,38; -LR, 0,53; 95% CI, 0,38-0,76). Jedini značajan prediktor za incidentne poslijeoperacijske
komplikacije u bolesnika s drugim vrstama operacije bio je broj dana provedenih na mehaničkoj
ventilaciji (P=0,006).
Zaključak Test uspinjanja uza stube treba primijeniti u rutinskoj kliničkoj praksi kao standardni
test za procjenu rizika i predviđanje razvoja poslijeoperacijskih komplikacija u bolesnika s rakom
pluća koji su odabrani za elekrivnu resekciju pluća (lobektomiju). Za razliku od spirometrije, taj test
otkriva ozbiljnije poremećaje prijenosa kisika koji su osnova susljednom razvitku
kardiopulmonarnih poslijeoperaciskih komplikacija u toj podskupini bolesnika.

Keywords

Elektivna resekcija pluća; Pulsni oksimetar, rak pluća; operacija grudnog koša

Hrčak ID:

26092

URI

https://hrcak.srce.hr/26092

Publication date:

15.2.2008.

Article data in other languages: english

Visits: 2.708 *