Skip to the main content

Original scientific paper

NARODNI ANSAMBLI HRVATSKOG ZAGORJA

Irena Miholić ; Institute of Ethnology and Folklore Research, Zagreb, Croatia


Full text: english pdf 356 Kb

page 27-46

downloads: 1.541

cite


Abstract

Etnomuzikološka su istraživanja u Hrvatskoj, kao i u Europi, do 1970-ih bila usmjerena uglavnom starijim slojevima seoske tradicije. Stoga su u središtu istraživačke pozornosti ponajprije bili starinski domaći napjevi, a potom i svirka na tradicijskim seljačkim glazbalima. Tako je i u Hrvatskome zagorju, što me potaknulo da istraživanje fokusiram upravo na sastave svirača, to više što su oni od 19. stoljeća do danas, i zastupljenošću i značenjem, najistaknutiji izvođači u glazbenoj praksi.
Na terenskom sam istraživanju zabilježila da u današnjem glazbenom životu Hrvatskoga zagorja sudjeluju različiti sastavi svirača. Kao i u drugim hrvatskim regijama najzastupljeniji su zabavni sastavi s instrumentima u kojih je zvuk pojačan električnim napajanjem. Uz zabavne djeluju i tri tipa narodnih sastava – kako ih kategoriziraju stanovnici regije. Puhački su najbrojniji, najaktivniji i najuniverzalniji; nastupaju u različitim prigodama te, uz izraženiju sklonost zabavnoj glazbi, češće kombiniraju akustične instrumente (trube, klarinet, eufonij, harmoniku) s električnima (klavijature, električne gitare i bas-gitare, bubnjeve). Zvuk violinskih sastava čine violine i gudači bas uz cimbal ili harmoniku ili violine uz tambure. Ti su sastavi najstariji i ne tako brojni. Više su vezani uz tradicijsku lokalnu glazbenu praksu te često nastupaju u različitim prigodama uz turističko promicanje kraja. Najmanji je broj tamburaških sastava, čija je zastupljenost ovisna o (promjenjivu) statusu tamburaša u Hrvatskoj. Nastupaju u različitim prigodama, izvodeći vlastite skladbe, ali i pjesme suvremenog tamburaškog repertoara. Nekada su glazbeni sastavi nastupali samo uživo, dok je danas za njihovo postojanje i uspjeh važno i predstavljanje u različitim medijima. U radijskim programima, na festivalima i nosačima zvuka predstavljaju uglavnom svoje novo stvaralaštvo, koje je (možda upravo zbog višegodišnjeg medijskog posredovanja) vrlo srodno i s obzirom na tekstualnu i glazbenu sastavnicu. Većinom je riječ o ljubavnim i šaljivim pjesmama na kajkavskom, s motivima iz zagorskoga života. Glazbeno, to stvaralaštvo spaja popularnu formu šlagera i obilježja glazbe zapadnopanonskoga i (još više) istočnoalpskoga prostora, zbog čega je ponekad teško razlikovati "narodni" i "zabavni" sastav. Svi ti sastavi nastupaju na zabavama, svadbama, u restoranima i u drugim prigodama. No, iako se nazivaju narodnima, vrlo rijetko sudjeluju u predstavljanju tradicijske kulture kraja, što je gotovo uvijek povjereno za scenu prilagođenim nastupima kulturno-umjetničkih društava, koja često izvode starinske pjesme i plesove koji su rijetki u spontanim izvedbama. Koliko je to odluka stanovnika regije ili je taj izbor nametnuo sustav moći, odnosno zakona tržišta, ostaje zasad otvorenim pitanjem.

Keywords

instrumentalna glazba, Hrvatsko zagorje, Hrvatska

Hrčak ID:

23251

URI

https://hrcak.srce.hr/23251

Article data in other languages: english

Visits: 3.194 *