Original scientific paper
DRŽAVNA KULTURA I LABORATORIJ NARODA: ISTARSKA ETNOGRAFIJA ZA VRIJEME AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE
Lidija Nikočević
; Etnografski muzej Istre, Pazin, Hrvatska
Abstract
Prilog nastoji kontekstualizirati i pružiti kritički pogled na austrijske pisane izvore nastale nakon godine 1867. pa do konca Prvoga svjetskog rata koji tematiziraju istarsku (tradicijsku) kulturu. Od sredine, pa sve do kraja devetnaestoga stoljeća najviši su državni autoriteti naglašavali relevantnost etnografije, tj. etnologije (shvaćene kao Volkskunde) za definiranje i promoviranje državne kulture Austro-Ugarske Monarhije. Aktivnost se odnosila na skupljanje građe diljem Monarhije i nastajanje muzejskih zbirki te na tekstove o običajima, folkloru, fizičkim značajkama etničkih skupina itd. Važnost etnografije i etnologije za bolje međusobno poznavanje naroda Monarhije osobito je naglašavao prijestolonasljednik Rudolf, što je evidentno u njegovu izdavačkom projektu "Austro-Ugarska monarhija u riječi i slici". U tom nizu knjiga tiskan je i prikaz Vjekoslava Spinčića o "narodnom životu Slavena" u Istri, možda jedini koji nije slijedio uobičajene stereotipe o Istri. Oni su nastali još sredinom devetnaestoga stoljeća zavaljujući i statističaru Karlu Freiherru von Czoernigu i njegovoj "Etnografjiji Austrijske Monarhije". Na razini muzejskih zbirki, ali i tekstova o narodnoj umjetnosti, državnu je misao "znanje je pomirenje" praktično primjenjivao Michael Haberlandt u austrijskom etnografskom muzeju koji je osnovao (kao i Društvo i časopis za austrijsku etnografiju). On je svojom interpretacijom istarske "narodne umjetnosti" pridonio stereotipnim konstrukcijama o tradicijskoj kulturi Istre koje su dominirale u analiziranim tekstovima toga doba.
Keywords
Istra; Austro-Ugarska Monarhija; ethnografska metoda; stereotipi
Hrčak ID:
23180
URI
Publication date:
30.6.2006.
Visits: 1.949 *