Original scientific paper

Čimbenici rizika nastanka hromosti vezani uz pojavu bolesti papaka u mliječnih krava u sustavu malih proizvođača u gradskim i prigradskim područjima Najrobija u Keniji.

Peter Mulwa Felix Mbithi ; Department of Clinical Studies, Faculty of Veterinary Medicine, University of Nairobi, Nairobi
James Kihanya Wabacha ; Department of Clinical Studies, Faculty of Veterinary Medicine, University of Nairobi, Nairobi
Paul Gichohi Mbuthia ; Department of Veterinary Pathology, Microbiology and Parasitology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Nairobi, Nairobi

Abstract

Provedeno je istraživanje čimbenika rizika nastanka hromosti vezanih uz pojavu bolesti papaka u mliječnih krava malih proizvođača u Najrobiju i okolici u razdoblju od prosinca 2005. do lipnja 2006. Vrednovani su čimbenici na razini farme i pojedine životinje i to na 32 farme i 300 krava. Kronični laminitis bio je u značajnoj (P<0,05) korelaciji s trima ili više steonostima (χ2 = 11,57, P = 0,009), laktacijskim periodom između 90 do 180 dana (χ2 = 9,75, P = 0,021), preopterećenošću nastambe stokom (O.R. = 1,7, χ2 = 24,29, P = 0,0002), nedovoljnim brojem ležišta (O.R. = 1,6, χ2 = 29,13, P = 0,003), zemljanim podom (O.R. = 1,5, χ2 = 8,98, P = 0,0006) i ogradom koja razdvaja prostor za kretanje od prostora za ležanje (O.R. = 1,5, χ2 = 5,06, P = 0,0262). Supklinički laminitis bio je značajno (P<0,05) vezan s laktacijskim razdobljem između 1 do 90 dana (χ2 = 9,06, P = 0,028) i hranidbom koncentratom (O.R. = 2,08, χ2 = 5,5, P = 0,0212). Međutim, nedostatno dodavanje minerala i dugotrajno ostavljanje gnoja u prolazima povećavaju opasnost od pojave laminitisa. Hranjenje koncentratom bilo je u pozitivnoj sprezi (β-procjena = 2,187, P<0,05) s natiskom tabana, dok su dodatak minerala (β-procjena = -4,59, P<0,05) i zemljani pod (β-procjena = -1,796, P<0,05) bili u negativnoj sprezi odnosno zabilježeno je njihovo zaštitno djelovanje. Razdvajanje u bijeloj liniji bilo je povećano dodavanjem koncentrata (β-procjena = 3,69, P = 0,002), a smanjeno dodatkom minerala (β-procjena = -4,07, P<0,05), i redovitijim izđubrivanjem prostora za kretanja goveda (β-procjena = -3,58, P<0,05). Protuklizni i neoštećeni betonski podovi bili su u negativnoj sprezi (β-procjena = -1,969, P<0,05) s erozijom pete papka odnosno imali su zaštitni učinak.

Keywords

bolesti papka; okolišni čimbenici; mliječne krave; mali proizvođači

Hrčak ID:

26541

URI

https://hrcak.srce.hr/26541

Publication date:

20.8.2008.

Article data in other languages: english

Visits: 1.942 *