Original scientific paper
https://doi.org/10.21857/9xn31cdq4y
Zaustaviti masovni egzodus: Smjernice reformnoga dijela hrvatskoga državno-partijskog vodstva za politiku prema radnim migrantima u Zapadnoj Europi iz Socijalističke Republike Hrvatske
Wollfy Krašić
orcid.org/0000-0003-0823-7363
; Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Abstract
U ovome radu predstavljene su temeljne smjernice reformnoga dijela hrvatskoga državno-partijskog vodstva s početka 1970-ih godina za odnos prema rastućemu broju radnih migranata iz Socijalističke Republike Hrvatske (SRH) u Zapadnoj Europi. Također, u kontekstu nastojanja analizirane su spomenute struje unutar Saveza komunista Hrvatske (SKH), koja su išla u pravcu širenja autonomije SRH unutar Jugoslavije, ograničena uvođenja tržišnih mehanizama u jugoslavensko gospodarstvo i dokidanja obrazaca djelovanja i ponašanja državno-partijskih dužnosnika, koja su imala temelj u jugoslavenskome unitarizmu ili pak velikosrpstvu. Zbog nasilna okončanja reformnoga pokreta u Hrvatskoj nije došlo ni do pokušaja provođenja dijela zamišljenih politika, no jedan se dio nastavio zagovarati, ali bez stvarne želje i mogućnosti za provođenje. U članku je za potrebe usporedbe na temelju izabranih dokumenata iz druge polovice 1970-ih i 1980-ih godina ilustriran odnos jugoslavenskoga komunističkog režima prema radnim migrantima, posebice onima iz SRH-a, kao i glavne karakteristike iseljeničko-povratničkih tokova u populaciji radnih migranata na relaciji Jugoslavija – Zapadna Europa. U tome je razdoblju ipak došlo do zaustavljanja daljnjega masovnog iseljavanja, pa i povrata dijela radnih migranata, čemu je težio reformni dio hrvatskoga državno-partijskog vodstva, ali prvenstveno zbog potisnih faktora u Zapadnoj Europi. S druge strane, onim radnim migrantima kojima je pošlo za rukom zadržati/dobiti posao u krizi zahvaćenoj Zapadnoj Europi pridružili su se članovi obitelji, čime su radikalno smanjene šanse za njihov povratak. Jugoslavenske su vlasti u javnosti, kao i njihovi dužnosnici, na raznim zatvorenim sastancima tvrdili kako su posvećeni povratku radnih migranata, dok je režim imao velike teškoće u zapošljavanju čak i onih koji su bili prisiljeni na povratak. Također, kao i tijekom 1960-ih i početkom 1970-ih, radni migranti hrvatske nacionalnosti nastavili su biti izloženi maltretiranju, ponižavanju i negiranju elemenata nacionalnoga identiteta, što su provodili jugoslavenski diplomatski, konzularni i drugi dužnosnici u inozemstvu.
Keywords
hrvatski reformni pokret; Socijalistička Republika Hrvatska; radni migranti; Savka Dabčević-Kučar; Katolička Crkva; Zajednica općina Bjelovar
Hrčak ID:
290442
URI
Publication date:
23.12.2022.
Visits: 527 *